Opšti rad Opšti rad UDK 159.963.3.072 UDK 159.963.3.072
PROCES INDIVIDUACIJE U SERIJAMA SNOVA
PROCES INDIVIDUACIJE U SERIJAMA SNOVA**
Svetlana Zdravkovi Svetlana Zdravkovićć
Institut za mentalno zdravlje, Beograd, Srbija Institut za mentalno zdravlje, Beograd, Srbija
Apstrakt
Apstrakt: Prvi deo rada predstavlja teorijsku obradu pojmova iz oblasti analiti: Prvi deo rada predstavlja teorijsku obradu pojmova iz oblasti analitiččke psi-ke
psi-hologije koji su istaknuti u naslovu, kao i drugih pojmova koji su u vezi sa temom koja se hologije koji su istaknuti u naslovu, kao i drugih pojmova koji su u vezi sa temom koja se obra
obrađđuje. Definišu se i diskutuju teme kao što su: snovi, jungovsko odreuje. Definišu se i diskutuju teme kao što su: snovi, jungovsko odre đđenje pojma i njegovoenje pojma i njegovo pore
poređđenje sa Frojdovim pristupom; funkcija snova, reduktivni i konstruktivni pristup; me-enje sa Frojdovim pristupom; funkcija snova, reduktivni i konstruktivni pristup; me-todologija rada sa snovima; subjektivni i objektivni nivoi interpretacije; odnos snova i todologija rada sa snovima; subjektivni i objektivni nivoi interpretacije; odnos snova i trans-ferno/kontratransferne problematike; slobodne asocijacije
ferno/kontratransferne problematike; slobodne asocijacije vsvs. “koncentri. “koncentriččne” asocijacije; ulogane” asocijacije; uloga amplifikacije i
amplifikacije i aktivne imaginacije aktivne imaginacije i njihova vi njihova veza sa snovima; znaeza sa snovima; značčaj serija snova za praaj serija snova za praććenjeenje procesa
procesa individuacije; individuacije; inicijalni inicijalni snovi snovi i i njihov njihov znaznaččaj; individuacioni proces i njegove na-aj; individuacioni proces i njegove na- jzna
jznaččajnije faze, kao i odreajnije faze, kao i određđenje i uloga pojma transcendentne funkcije. Drugi deo rada pred-enje i uloga pojma transcendentne funkcije. Drugi deo rada pred-stavlja prikaz analiti
stavlja prikaz analitiččkog rada koji je trajao šest godina sa pacijentom M, umetnikom, osobomkog rada koji je trajao šest godina sa pacijentom M, umetnikom, osobom sa poreme
sa poremeććajem liajem liččnosti, bivšim politoksikomanom. Preciznije, prikazan je analitinosti, bivšim politoksikomanom. Preciznije, prikazan je analiti ččki rad saki rad sa serijom snova pacijenta kroz koju se na veoma slikovit i upe
serijom snova pacijenta kroz koju se na veoma slikovit i upe ččatljiv naatljiv naččin mogu nazreti i pratitiin mogu nazreti i pratiti zna
značčajni pomaci u njegovom procesu individuacije tokom jungovske analize.ajni pomaci u njegovom procesu individuacije tokom jungovske analize.
Klju
Ključčne rene reččii:: Snovi, serije snova, individuacija, jungovska psihologija, analitiSnovi, serije snova, individuacija, jungovska psihologija, analitič č kiki proces
proces
** Rad je inspirisan predavanjem po pozivu: “ Rad je inspirisan predavanjem po pozivu: “ Individuation Individuation process process unfolding unfolding throughthrough
series
series of of dreamsdreams” održanom 2. decembra 2009. godine na novom Jungovom institutu u” održanom 2. decembra 2009. godine na novom Jungovom institutu u okviru rada Internacionalne škole za analiti
okviru rada Internacionalne škole za analitiččku psihologiju (ISAP) u Cirihu uku psihologiju (ISAP) u Cirihu u Švajcarskoj.
Snovi u jungovskoj psihologiji – odre
Snovi u jungovskoj psihologiji – određđenje pojmaenje pojma
Karl Gustav Jung je snove opisivao kao: “spontano Karl Gustav Jung je snove opisivao kao: “spontano samo- predstavljanje,
predstavljanje, u u simbolisimboliččkoj formi, aktuelne situacije u nesvesnom” [1].koj formi, aktuelne situacije u nesvesnom” [1]. Jungovski pristup snovima naglašava komunikacijsku svrhu snova. Roderik Jungovski pristup snovima naglašava komunikacijsku svrhu snova. Roderik Piters (Roderick Peters) nam poru
Piters (Roderick Peters) nam poruččuje da su snovi: “poseban oblik veze iz-uje da su snovi: “poseban oblik veze iz-me
međđu svesnog i nesvesnog pomou svesnog i nesvesnog pomoćću kojeg svesno biva promenjeno kreativ-u kojeg svesno biva promenjeno kreativ-nim sistemom koji postoji izvan Ja, a ipak unutar osobe” [2]. Jungovci nim sistemom koji postoji izvan Ja, a ipak unutar osobe” [2]. Jungovci sma-traju da snovi
traju da snovi ččesto imaju veze sa sadašnjom životnom situacijom osobe. Oniesto imaju veze sa sadašnjom životnom situacijom osobe. Oni obi
običčno: “opisuju aktuelni pogled nesvesne psihe u odnosu na plan, ponašanjeno: “opisuju aktuelni pogled nesvesne psihe u odnosu na plan, ponašanje ili stav sneva
ili stav snevačča” [3].a” [3]. Pore
Poređđenje Frojdovog i Jungovog pristupa snovimaenje Frojdovog i Jungovog pristupa snovima
Kada je re
Kada je rečč o pore o poređđenju Frojdovog i Jungovog odnosa prema sno-enju Frojdovog i Jungovog odnosa prema sno-vima i rada sa njima vredi pomenuti neke zna
vima i rada sa njima vredi pomenuti neke značčajne elemente:ajne elemente: a.
a. Frojd je posmatrao snove iz dobro poznateFrojd je posmatrao snove iz dobro poznate uzrouzroč č ne ili reduktivnene ili reduktivne
perspektive
perspektive. Dok je tuma. Dok je tumaččio snove bio je okrenut ka unazad, kaio snove bio je okrenut ka unazad, ka prošlosti,
prošlosti, tragajutragajućći za razlozima zbog kojih je san ispao takavi za razlozima zbog kojih je san ispao takav kakav je. S druge strane, odaju
kakav je. S druge strane, odajućći dužno poštovanje reduktivnomi dužno poštovanje reduktivnom pristupu,
pristupu, Jung Jung je je uveouveo prospektivnu prospektivnu (svrhovitu) (svrhovitu) ili ili konstruktivnukonstruktivnu ta
taččku gledišta. Posmatrajuku gledišta. Posmatrajućći san, pokušavao je da otkrije šta oni san, pokušavao je da otkrije šta on zna
značči sada i koja je njegova svrha, odnosno koju poruku san po-i sada i koja je njegova svrha, odnosno koju poruku san po-kušava da nam da u vezi sa našom sadašnjoš
kušava da nam da u vezi sa našom sadašnjošćću i sa našim stavo-u i sa našim stavo-vima prema budu
vima prema buduććnosti.nosti. b.
b. Frojd je smatrao da san otkriva seksualni konflikt i da je funkcijaFrojd je smatrao da san otkriva seksualni konflikt i da je funkcija sna
sna ispunjenje željeispunjenje želje. Jung je, sa druge strane, zagovarao stav da. Jung je, sa druge strane, zagovarao stav da ne možemo znati unapred, nezavisno od pacijentovih asocijacija, ne možemo znati unapred, nezavisno od pacijentovih asocijacija, naših amplifikacija i tuma
naših amplifikacija i tumaččenja, smisao sna, kao i da san obienja, smisao sna, kao i da san običčnono ima
ima kompenzatornukompenzatornu funkciju. To zna funkciju. To značči da sani da san ččesto pokušava daesto pokušava da nam kaže nešto o našoj jednostranosti u tom trenutku ili u nam kaže nešto o našoj jednostranosti u tom trenutku ili u izves-nom periodu, ali u isto vreme može da nam ukaže na mogu nom periodu, ali u isto vreme može da nam ukaže na moguććii pravac
pravac koji koji bi bi nas nas usmerio usmerio ka ka veveććoj celovitosti ili ka celovitijemoj celovitosti ili ka celovitijem pristupu
pristupu životnoj životnoj situaciji situaciji sa sa kojom kojom se se suosuoččavamo iliavamo ili ććemo tekemo tek biti
biti u u poziciji poziciji da da se se suosuoččimo. Poznati švajcarski analitiimo. Poznati švajcarski analitiččar Meriar Meri Luiz fon Franc (Mary Louise von Franz)
Luiz fon Franc (Mary Louise von Franz) ččesto je ukazivala na toesto je ukazivala na to da nesvesno ne gubi vreme ukazuju
da nesvesno ne gubi vreme ukazujućći nam na one stvari koje sui nam na one stvari koje su nam ve
nam većć poznate [4]. Kroz san nesvesna psiha nam daje informa- poznate [4]. Kroz san nesvesna psiha nam daje informa-cije o onome što je potrebno našem svesnom delu – od pove
cije o onome što je potrebno našem svesnom delu – od poveććanjaanja
svesnosti o stavu koji je potrebno da menjamo pa sve do svesnosti o stavu koji je potrebno da menjamo pa sve do usmera-vanja pažnje na kompleks koji je konstelisan.
vanja pažnje na kompleks koji je konstelisan. c.
c. SledeSledećća važna razlika sastoji se u tome što je, za razliku od Fro-a važna razlika sastoji se u tome što je, za razliku od Fro- jda, Jung kontinuirano naglašavao da je predstava iz sna
jda, Jung kontinuirano naglašavao da je predstava iz sna simbol simbol , a, a ne
ne znak znak . Do smisla odre. Do smisla određđene predstave iz sna možemo doene predstave iz sna možemo doćći samoi samo uz poštovanje asocijacija i konteksta sneva
na
naččin, gotovo identiin, gotovo identiččna predstava iz sna može da izazove sasvimna predstava iz sna može da izazove sasvim razli
različčite asocijacije, amplifikacije i emocionalne odgovore kodite asocijacije, amplifikacije i emocionalne odgovore kod razli
različčitih osoba iliitih osoba ili ččak unutar iste osobe u razliak unutar iste osobe u različčitim fazama anal-itim fazama anal-ize ili života. Naravno ne treba izgubiti iz vida
ize ili života. Naravno ne treba izgubiti iz vida ččinjenicu dainjenicu da postoje izvesne predstave
postoje izvesne predstave iz snova koje iz snova koje sadrže uglavnom arhetip-sadrže uglavnom arhetip-ske elemente koji mogu imati sli
ske elemente koji mogu imati sliččno znano značčenje za veliki broj ljudienje za veliki broj ljudi širom sveta. Tada možemo govoriti o pojavljivanju arhetipskih širom sveta. Tada možemo govoriti o pojavljivanju arhetipskih predstava u snu
predstava u snu koji interpretiramo. Postoje izvesni koji interpretiramo. Postoje izvesni tipitipiččni motivini motivi kao što su: letenje, padanje, proganjanje neprijateljski kao što su: letenje, padanje, proganjanje neprijateljski nastro- jenim ljudima
jenim ljudima ili životinjama ili ili životinjama ili nalaženje na nalaženje na javnom mestu u javnom mestu u ne- ne- prikladnoj
prikladnoj odeodećći itd. Mei itd. Međđutim,utim, ččak i u tim sluak i u tim sluččajevima, potrebnoajevima, potrebno je
je videti videti kako kako odreodređđenu arhetipsku predstavu vidi osobaenu arhetipsku predstavu vidi osoba ččiji seiji se san analizira.
san analizira. d.
d. Poznato je da je Frojd pravio razliku izmePoznato je da je Frojd pravio razliku izmeđđuu manifestnog i la-manifestnog i la-tentnog
tentnog sadržaja sna. Na jednoj strani nalazi se tekst sna, a na sadržaja sna. Na jednoj strani nalazi se tekst sna, a na drugoj strani je sakriveno zna
drugoj strani je sakriveno značčenje. Za razliku od njega, Jung jeenje. Za razliku od njega, Jung je stalno govorio da nam san pokazuje šta zna
stalno govorio da nam san pokazuje šta značči, tj. dai, tj. da san zna san znač č i onoi ono
što govori što govori.. e.
e. Frojd je radio na snovima koristeFrojd je radio na snovima koristeććii metod slobodnih asocijacijametod slobodnih asocijacija.. Jung nije smatrao da je to najbolji na
Jung nije smatrao da je to najbolji naččin, buduin, budućći da on vodii da on vodi sneva
snevačča i njegovu pažnju od sna i predstave sna. S druge strane,a i njegovu pažnju od sna i predstave sna. S druge strane, Jung je predložio metod, mogli bismo re
Jung je predložio metod, mogli bismo rećći, i, ““koncentrikoncentrič č nihnih”” aso-
aso-cijacija
cijacija koji zadržava sneva koji zadržava snevačča ili ga uvek nanovo vraa ili ga uvek nanovo vraćća predstavia predstavi iz sna. Jung je govorio: “da bih razumeo zna
iz sna. Jung je govorio: “da bih razumeo značčenje sna neophodnoenje sna neophodno je da
je da se držim se držim predstave iz predstave iz sna koliko sna koliko je god je god to moguto mogućće” [5]. Ode” [5]. Od sneva
snevačča se traži da kaže sve što mu pada na pamet u vezi saa se traži da kaže sve što mu pada na pamet u vezi sa razli
različčitim aspektima, predstavama, osobama, situacijama iz sna.itim aspektima, predstavama, osobama, situacijama iz sna. To su li
To su liččne asocijacije koje su obine asocijacije koje su običčno povezane sa snevano povezane sa snevaččevomevom aktuelnom životnom situacijom, sa ljudima iz njegovog dnevnog aktuelnom životnom situacijom, sa ljudima iz njegovog dnevnog života ili sa temama koje ga preokupiraju u tom trenutku. I mi života ili sa temama koje ga preokupiraju u tom trenutku. I mi analiti
analitiččari,ari, ččesto imamo svoje asocijacije na pacijentom san i do-esto imamo svoje asocijacije na pacijentom san i do- bro je da obra
bro je da obraććamo pažnju na njih. Važno je imati u vidu da su toamo pažnju na njih. Važno je imati u vidu da su to naše sopstvene asocijacije, ali i to da nam one mogu biti zna
naše sopstvene asocijacije, ali i to da nam one mogu biti značčajanajan izvor informacija o pacijentu.
izvor informacija o pacijentu. Amplifikacija
Amplifikacija U svoj na
U svoj naččin rada sa snovima Jung je uveo amplifikaciju. Ona pred-in rada sa snovima Jung je uveo amplifikaciju. Ona pred-stavlja vrstu proširenja predstave iz sna i unosi materijal koji se nalazi izvan stavlja vrstu proširenja predstave iz sna i unosi materijal koji se nalazi izvan sneva
snevaččeve lieve liččne istorije. Amplifikacija podrazumeva povezivanje predstavane istorije. Amplifikacija podrazumeva povezivanje predstava iz sna sa materijalom iz kulture – umetnosti, književnosti, slikarstva, iz sna sa materijalom iz kulture – umetnosti, književnosti, slikarstva, folk-lora, mitologije, religije i sl. Hol [6] nas upozorava da postoji jasan redosled lora, mitologije, religije i sl. Hol [6] nas upozorava da postoji jasan redosled amplifikovanja – li
amplifikovanja – liččni materijal prethodi kulturološkom materijalu a kultur-ni materijal prethodi kulturološkom materijalu a kultur-ološke amplifikacije prethode arhetipskim.
Subjektivni i objektivni nivoi interpretacije Subjektivni i objektivni nivoi interpretacije
Prilikom rada na snovima, potrebno je da znamo da se oni mogu Prilikom rada na snovima, potrebno je da znamo da se oni mogu tu-ma
maččiti na objektivnom i subjektivnom nivou. Prvi,iti na objektivnom i subjektivnom nivou. Prvi, objektivni nivoobjektivni nivo interpre- interpre-tacije je fokusiran na sneva
tacije je fokusiran na snevaččev spoljašnji, objektivni svet. U tom sluev spoljašnji, objektivni svet. U tom sluččaju oaju očče- e-kujemo da san kaže nešto važno o spoljašnjem kontekstu u kojem sneva kujemo da san kaže nešto važno o spoljašnjem kontekstu u kojem snevačč živi. Ovo se naro
živi. Ovo se naroččito odnosi na situaciju kada predstave iz sna ukljuito odnosi na situaciju kada predstave iz sna uključčujuuju ljude i/ili situacije koje su deo dnevnog života osobe. Drugi, subjektivni nivo ljude i/ili situacije koje su deo dnevnog života osobe. Drugi, subjektivni nivo interpretacije
interpretacije ččešešćće je u centru pažnje kada su osobe i/ili situacije koje se po-e je u centru pažnje kada su osobe i/ili situacije koje se po- javljuju u
javljuju u snu nepoznate snu nepoznate snevasnevačču i on ne može da ih poveže sa svojim dnev-u i on ne može da ih poveže sa svojim dnev-nim životom. Likovi koji se pojavljuju u snu mogu se videti kao nim životom. Likovi koji se pojavljuju u snu mogu se videti kao personifi-kacije unutrašnjih figura sneva
kacije unutrašnjih figura snevačča. Naravno, naja. Naravno, najččešešćće ne možemo u pot-e ne možemo u pot- punosti
punosti iskljuisključčiti onaj drugi nivo tumaiti onaj drugi nivo tumaččenja. Mnogo je verovatnije da je fo-enja. Mnogo je verovatnije da je fo-kus u odre
kus u određđenoj situaciji više na jednom nivou, ali da to ne iskljuenoj situaciji više na jednom nivou, ali da to ne isključčuje mo-uje mo-gu
guććnost otkrivanja znanost otkrivanja značčajnih informacija tokom rada sa drugim nivoom in-ajnih informacija tokom rada sa drugim nivoom in-terpretacije.
terpretacije.
Snovi i transfer/kontratransfer Snovi i transfer/kontratransfer Rade
Radećći sa snovima u analizi ne možemo da znemarimo znai sa snovima u analizi ne možemo da znemarimo značčaj vezeaj veze izme
izmeđđu snova i transferno/kontratransfernih pitanja. Snoviu snova i transferno/kontratransfernih pitanja. Snovi ččesto mogu naesto mogu na veoma slikovit, kondenzovan na
veoma slikovit, kondenzovan naččin da reflektuju transferno/kontratransfernuin da reflektuju transferno/kontratransfernu situaciju izme
situaciju izmeđđu analitiu analitiččara i pacijenta ili analizanta. Snovi mogu da otkrijuara i pacijenta ili analizanta. Snovi mogu da otkriju tek pomaljaju
tek pomaljajućće aspekte ovog analitie aspekte ovog analitiččkog odnosa kojih osoba još uvek nijekog odnosa kojih osoba još uvek nije (ili bar ne u dovoljnoj meri) svesna. Neki zna
(ili bar ne u dovoljnoj meri) svesna. Neki značčajni elementi analitiajni elementi analitiččkog od-kog od-nosa mogu biti istaknuti u snu ili nas san može usmeriti na onaj aspekt koji je nosa mogu biti istaknuti u snu ili nas san može usmeriti na onaj aspekt koji je više u senci ili je zanemaren. Transferno/kontratransferna dinamika više u senci ili je zanemaren. Transferno/kontratransferna dinamika reflek-tovana u snovima može se predstaviti preko Jungovog, dobro poznatog tovana u snovima može se predstaviti preko Jungovog, dobro poznatog modela “unakrsnog ro
modela “unakrsnog rođđaaččkog braka” (kog braka” (marriage quaterniomarriage quaternio). Prema ovom). Prema ovom modelu, mogli bismo da zamislimo da se snovi kre
modelu, mogli bismo da zamislimo da se snovi krećću linijom od analiti-u linijom od analiti-ččarevog nesvesnog do njegovog JA i od pacijentovog nesvesnog do njegovogarevog nesvesnog do njegovog JA i od pacijentovog nesvesnog do njegovog Ja. U ovom kontekstu Džejms Vili (James Wyly) [7] isti
Ja. U ovom kontekstu Džejms Vili (James Wyly) [7] ističče da snovi mogu dae da snovi mogu da “sadrže informacije o partneru za koje Ja-svest nema objektivan izvor... oni “sadrže informacije o partneru za koje Ja-svest nema objektivan izvor... oni mogu predstavljati pogled na transferni odnos razli
mogu predstavljati pogled na transferni odnos različčit od onog koji se svesnoit od onog koji se svesno opaža tokom analiti
opaža tokom analitiččke seanse. To je dragocen podatak i analitike seanse. To je dragocen podatak i analitiččar treba daar treba da bude otvoren za otkrivanje informacija o
bude otvoren za otkrivanje informacija o sebi u analizantovim snovima, kao isebi u analizantovim snovima, kao i informacija o analizantu u svojim sopstvenim”.
informacija o analizantu u svojim sopstvenim”. Aktivna imaginacija i snovi
Aktivna imaginacija i snovi Jung je posve
Jung je posveććivao dosta pažnje, a jungovci to i daljeivao dosta pažnje, a jungovci to i dalje ččine, metoduine, metodu aktivne imaginacije,
aktivne imaginacije, ččesto nazivanom i sanjanje sa otvorenim oesto nazivanom i sanjanje sa otvorenim oččima. Snoviima. Snovi ččesto predstavljaju dobru osnovu za ulaženje u aktivnu imaginaciju. Važno jeesto predstavljaju dobru osnovu za ulaženje u aktivnu imaginaciju. Važno je naglasiti da, za razliku od snova u kojima je Ja pasivno, proces aktivne naglasiti da, za razliku od snova u kojima je Ja pasivno, proces aktivne imaginacije zahteva aktivno i kreativno u
imaginacije zahteva aktivno i kreativno uččestvovanje Ja. U tom smislu, kadestvovanje Ja. U tom smislu, kad god je to mogu
nastavak psihološkog procesa pokrenutog u snovima. Predstava iz sna
nastavak psihološkog procesa pokrenutog u snovima. Predstava iz sna ččestoesto
može da inspiriše osobu da crta, slika, modeluje u glini, piše, igra ili pokuša može da inspiriše osobu da crta, slika, modeluje u glini, piše, igra ili pokuša da nastavi ili dovrši san. Prednost ulaženja u aktivnu imaginaciju zasnovanu da nastavi ili dovrši san. Prednost ulaženja u aktivnu imaginaciju zasnovanu na predstavi iz sna je lako
na predstavi iz sna je lakoćća sa kojom je u stanju da prevazia sa kojom je u stanju da prevaziđđe poziciju sne-e poziciju sne-nog Ja. Slikanje, modelovanje i drugi na
nog Ja. Slikanje, modelovanje i drugi naččini kreativnog izražavanja moguini kreativnog izražavanja mogu usmeriti analizu na izvesne zna
usmeriti analizu na izvesne značčajne aspekte sna koji bi inaajne aspekte sna koji bi inačče bili trivijal-e bili trivijal-izovani ili zanemareni. Nejasna predstava iz sna može se tako
izovani ili zanemareni. Nejasna predstava iz sna može se takođđe izoštritie izoštriti koriš
korišććenjem aktivne imaginacije. Šejla Pauel (Sheila Powell) istienjem aktivne imaginacije. Šejla Pauel (Sheila Powell) ističče da kadae da kada se usredsredimo na odre
se usredsredimo na određđeno oseeno oseććanje ili predstavu i posvetimo im pažnjuanje ili predstavu i posvetimo im pažnju one po
one poččinju da vode svoj sopstveni život. “One se razvijaju u skladu sainju da vode svoj sopstveni život. “One se razvijaju u skladu sa sopstvenom logikom ... to stvara novu situaciju za osobu, ose
sopstvenom logikom ... to stvara novu situaciju za osobu, oseććanje je pok-anje je pok-renuto, a svesno Ja je stimulisano da reaguje brže” [8].
renuto, a svesno Ja je stimulisano da reaguje brže” [8]. Struktura sna
Struktura sna
Jung je govorio da u mnogim snovima možemo da pratimo sli
Jung je govorio da u mnogim snovima možemo da pratimo sliččnunu
strukturu. San obi
strukturu. San običčno prolazi kroz sledeno prolazi kroz sledećće faze: ekspozicija – kada se us-e faze: ekspozicija – kada se us- postavlja scena
postavlja scena i pojavljuju i pojavljuju protagonisti; razvoj protagonisti; razvoj – kada – kada pripričča poa poččne da se od-ne da se od-vija; kulminacija (
vija; kulminacija (περιπετειαπεριπετεια) – kada se nešto odlu) – kada se nešto odluččujuujućće dešava ili dolazi doe dešava ili dolazi do potpune promene,
potpune promene, do nedo neooččekivanog dogaekivanog događđaja; (raz) rešenje (rezultat iliaja; (raz) rešenje (rezultat ili lysislysis)) – kada se kriti
– kada se kritiččna situacija razrešava na neki nana situacija razrešava na neki naččin.in. Inicijalni snovi
Inicijalni snovi
Tokom analize i interpretacije snova
Tokom analize i interpretacije snova ččesto se ispostavi da je velikiesto se ispostavi da je veliki broj
broj njih njih prilipriliččno znano značčajan za snevaajan za snevačča. Iza. Iz ččitavog tog bogatstva izvuitavog tog bogatstva izvuććii ććemoemo inicijalne snove o kojima su Jung i jungijanci dosta govorili. Obi
inicijalne snove o kojima su Jung i jungijanci dosta govorili. Običčno je reno je rečč o o snu koji osoba donese na po
snu koji osoba donese na poččetku ili ubrzo nakon poetku ili ubrzo nakon poččetka analize. U širemetka analize. U širem smislu, uklju
smislu, uključčili bismo u ovu grupu, i prvi san koji osoba donese u bilo kojojili bismo u ovu grupu, i prvi san koji osoba donese u bilo kojoj fazi analize, prvi san koji neko zapamti ili odlu
fazi analize, prvi san koji neko zapamti ili odlučči da unese u analitii da unese u analitiččku situa-ku situa-ciju. Ovakvi snovi
ciju. Ovakvi snovi ččesto mogu imati prospektivne elemente i mogu anticipi-esto mogu imati prospektivne elemente i mogu anticipi-rati razvoj u analizi ili najvažnije probleme ili teme sa kojima
rati razvoj u analizi ili najvažnije probleme ili teme sa kojima ććemo se suoemo se suoččitiiti i koje
i koje ććemo proraemo prorađđivati tokom analitiivati tokom analitiččkog procesa.kog procesa. Serije snova
Serije snova
Važnost serije snova ovde nikako ne možemo zaobi
Važnost serije snova ovde nikako ne možemo zaobićći. Jung i njegovii. Jung i njegovi sledbenici
sledbenici ččesto naglašavaju da praesto naglašavaju da praććenje serije snova može biti od velikeenje serije snova može biti od velike pomo
pomoćći u našem radu sa nesvesnim materijalom. Pod pojmom serija snovai u našem radu sa nesvesnim materijalom. Pod pojmom serija snova mogu
mogućće je podrazumevati razlie je podrazumevati različčite stvari. Meri En Matun [9] smatra da serijaite stvari. Meri En Matun [9] smatra da serija snova može da se shvati kao: a) svi snovi u analizi i b) oni naro
snova može da se shvati kao: a) svi snovi u analizi i b) oni naroččito upeito upeččatl- atl- jivi snovi.
jivi snovi. MeMeđđutim, tako duge serije veoma je teško obuhvatiti u celini takoutim, tako duge serije veoma je teško obuhvatiti u celini tako da obi
da običčno imamo mnogo više koristi od, dodali bismo, krano imamo mnogo više koristi od, dodali bismo, kraććih serija kojeih serija koje mogu uklju
mogu uključčiti: a) snove koji se pojavljuju u teškim životnim situacijama; b)iti: a) snove koji se pojavljuju u teškim životnim situacijama; b) snove u kojima je izvesna predstava lajtmotiv koji ih boji; c) snove koji se snove u kojima je izvesna predstava lajtmotiv koji ih boji; c) snove koji se javljaju
izme
izmeđđu dve seanse; e) snove koji se ponavljaju koji, takou dve seanse; e) snove koji se ponavljaju koji, takođđe, mogu pred-e, mogu pred-stavljati vrstu serije snova.
stavljati vrstu serije snova.
Pomeranja u individuacionom procesu mogu se opaziti kroz pra
Pomeranja u individuacionom procesu mogu se opaziti kroz praććenjeenje predstava koje se menjaju,
predstava koje se menjaju, preoblikuju i razvijaju kroz serije preoblikuju i razvijaju kroz serije snova sa kojimasnova sa kojima se sre
se sreććemo u psihoterapijskom procesu. Endrju Semjuels [10] naglašava daemo u psihoterapijskom procesu. Endrju Semjuels [10] naglašava da “sekvenca snova
“sekvenca snova ččesto oslikava stazu individuacionog procesa osobe iesto oslikava stazu individuacionog procesa osobe i otkriva li
otkriva liččnu psihologiju”.nu psihologiju”. Individuacija Individuacija U
U rereččniku analitiniku analitiččke psihologije [11] Jung odreke psihologije [11] Jung određđuje individuacijuuje individuaciju kao: “proces pomo
kao: “proces pomoćću kojeg se ljudska biu kojeg se ljudska bićća oblikuju i diferenciraju... u pi-a oblikuju i diferenciraju... u pi-tanju je razvoj psihološke individue kao bi
tanju je razvoj psihološke individue kao bićća razlia različčitog od opšte, kolektivneitog od opšte, kolektivne psihologije... Re
psihologije... Rečč je o procesu... koji za cilj ima razvoj individualne li je o procesu... koji za cilj ima razvoj individualne liččnosti”.nosti”. Semjuels pojašnjava da prolaze
Semjuels pojašnjava da prolazećći kroz proces individuacije osoba postajei kroz proces individuacije osoba postaje više onakva kakva jeste i u ve
više onakva kakva jeste i u veććoj meri celovita. Kao što je to Jungoj meri celovita. Kao što je to Jung ččesto na-esto na-glašavao, proces individuacije se može shvatiti kao
glašavao, proces individuacije se može shvatiti kao opus contra naturamopus contra naturam.. Zbog
Zbog ččega je to tako? Mari Stajn [12] istiega je to tako? Mari Stajn [12] ističče u svome u svom Principu Principu individuacijeindividuacije da: “individuacija gura svest i potrebu za samoostvarenjem izvan granica na da: “individuacija gura svest i potrebu za samoostvarenjem izvan granica na kojima se normalni razvojni procesi vo
kojima se normalni razvojni procesi vođđeni genima, psihom i društvom zaus-eni genima, psihom i društvom zaus-tavljaju”. On nastavlja da je re
tavljaju”. On nastavlja da je rečč o „psihološkoj disciplini koja zahteva puno o „psihološkoj disciplini koja zahteva puno uuččešešćće svesne osobe kako bi je podstakla da nastavi dalje”.e svesne osobe kako bi je podstakla da nastavi dalje”.
S druge strane, individuaciju možemo videti i kao
S druge strane, individuaciju možemo videti i kao prirodan prirodan procesproces,, budu
budućći da nas podstii da nas podstičče da idemo dalje i da nas može osloboditi od po-e da idemo dalje i da nas može osloboditi od po-navljanja maladaptivnih obrazaca doživljavanja i ponašanja koji su nas navljanja maladaptivnih obrazaca doživljavanja i ponašanja koji su nas spu-tavali i onemogu
tavali i onemoguććavali nas da živimo slobodniji i autentiavali nas da živimo slobodniji i autentiččniji život. Poredniji život. Pored toga, ako ostanemo slepi i gluvi za njene pozive možemo patiti od razli
toga, ako ostanemo slepi i gluvi za njene pozive možemo patiti od različčitihitih
fizi
fiziččkih, somatskih, psihosomatskih ili psihikih, somatskih, psihosomatskih ili psihiččkih simptoma ili bolesti. Ovekih simptoma ili bolesti. Ove posledice
posledice izbegavanja izbegavanja suosuoččavanja sa izazovima procesa individuacije u sebiavanja sa izazovima procesa individuacije u sebi tako
takođđe sadrže drugi poziv za našu dušu (ili psihu), ukoliko ih shvatimo nae sadrže drugi poziv za našu dušu (ili psihu), ukoliko ih shvatimo na simboli
simboliččki naki naččin, da otvorimo oin, da otvorimo očči i pokušamo da pratimo proces koji se od-i i pokušamo da pratimo proces koji se od-vija pred nama.
vija pred nama.
Kretanja u procesu individuacije Kretanja u procesu individuacije
Kada govorimo o procesu individuacije, važno je imati u vidu da se Kada govorimo o procesu individuacije, važno je imati u vidu da se on može pratiti kroz dve faze. Prvi se može povezati sa pojmovima on može pratiti kroz dve faze. Prvi se može povezati sa pojmovima separacije, diferencijacije i analize. Ukoliko napravimo analogiju sa separacije, diferencijacije i analize. Ukoliko napravimo analogiju sa alhemi- jom
jom ovu ovu fazu fazu možemo možemo nazvatinazvati separatio separatio. U analizi, dok radimo sa pacijen-. U analizi, dok radimo sa pacijen-tom ili analizanpacijen-tom, potrebno je da radimo na razdvajanju pomešanih tom ili analizantom, potrebno je da radimo na razdvajanju pomešanih ele-menata koji se pomaljaju iz nesvesnog. Suština ove separacije je u menata koji se pomaljaju iz nesvesnog. Suština ove separacije je u kristali-sanju identiteta vezanih kako sa osobama iz spoljašnjeg okruženja tako i sa sanju identiteta vezanih kako sa osobama iz spoljašnjeg okruženja tako i sa figurama iz unutrašnjeg sveta osobe. Slede
figurama iz unutrašnjeg sveta osobe. Sledećća faza (koja je ovde navedenaa faza (koja je ovde navedena kao druga iz didakti
kao druga iz didaktiččkih razloga, tj. obe se mogu odvijati paralelno) naziva sekih razloga, tj. obe se mogu odvijati paralelno) naziva se coniunctio
nesves-nom materijalu izraženesves-nom kroz arhetipske predstave koje se mogu pojaviti u nom materijalu izraženom kroz arhetipske predstave koje se mogu pojaviti u snovima, kroz aktivnu imaginaciju, sinhronicisti
snovima, kroz aktivnu imaginaciju, sinhronicističčke dogake događđaje i procese nji-aje i procese nji-hovog integrisanja u svest i svakodnevni život osobe. Nakon što se “fiksirana hovog integrisanja u svest i svakodnevni život osobe. Nakon što se “fiksirana i stabilna slika postepeno transformiše u reflektivno, prazno i apersonalno i stabilna slika postepeno transformiše u reflektivno, prazno i apersonalno ogledalo” kako Mari Stajn [13] veoma upe
ogledalo” kako Mari Stajn [13] veoma upeččatljivo opisuje prvi stadijumatljivo opisuje prvi stadijum procesa individuacije, osoba može da u
procesa individuacije, osoba može da uđđe u stanjee u stanje liminalnostiliminalnosti.. Liminalnost
Liminalnost Ovo je tako
Ovo je takođđe pojam koji je veoma važan i sa kojim see pojam koji je veoma važan i sa kojim se ččesto sreesto sreććemoemo u analiti
u analitiččkom procesu pa samim tim i u analizi snova. Rekom procesu pa samim tim i u analizi snova. Rečč je o stanju koje je je o stanju koje je povezano sa doživljajem
povezano sa doživljajem nesigurnosti, postojanja bez ikakvih fiksiranih idennesigurnosti, postojanja bez ikakvih fiksiranih iden--titeta i sa sveprisutnim ose
titeta i sa sveprisutnim oseććanjem plutanja bez jasnog pravca i usmerenja.anjem plutanja bez jasnog pravca i usmerenja. “Više niste fiksirani za odre
“Više niste fiksirani za određđene mentalne predstave i sadržaje o sebi i oene mentalne predstave i sadržaje o sebi i o drugima. Ja je uhva
drugima. Ja je uhvaććeno u polje koje ne može da kontroliše... Tako nepovez-eno u polje koje ne može da kontroliše... Tako nepovez-ano, Ja pluta i luta preko mnogih ranijih granica i zabranjenih prostora” [14], ano, Ja pluta i luta preko mnogih ranijih granica i zabranjenih prostora” [14], što se u snovima
što se u snovima ččesto može videti na veoma slikovit naesto može videti na veoma slikovit naččin i pratiti razvojin i pratiti razvoj situacije u serijama snova.
situacije u serijama snova.
Transcendentna funkcija Transcendentna funkcija Na
Na ovom ovom mestu mestu se se naravno naravno ne ne može može izbeizbećći još jedan važan pojam –i još jedan važan pojam – transcendentna funkcija. Ona “se pomalja iz zajednice svesnih i nesvesnih transcendentna funkcija. Ona “se pomalja iz zajednice svesnih i nesvesnih sadržaja” [15] i reprezentuje kompletniju predstavu
sadržaja” [15] i reprezentuje kompletniju predstavu ččitave psihe. Uz pomoitave psihe. Uz pomoćć aktivne imaginacije, otpo
aktivne imaginacije, otpoččinje dijalog unutar osobe izmeinje dijalog unutar osobe izmeđđu svesti i nesves-u svesti i nesves-nog što stvara preduslove za stvaranje. Iako se analiza unutar nas samih nog što stvara preduslove za stvaranje. Iako se analiza unutar nas samih ni-kada ne završava i nastavlja se kroz
kada ne završava i nastavlja se kroz ččitav život, složili bismo se sa Jungomitav život, složili bismo se sa Jungom koji smatra da je kraj analize dosegnut kada osoba usvoji dovoljno koji smatra da je kraj analize dosegnut kada osoba usvoji dovoljno psi-hološkog razumevanja da bude u stanju da odredi “pravac svoje
hološkog razumevanja da bude u stanju da odredi “pravac svoje životne linije životne linije u tom trenutku
u tom trenutku” [16]. Navedeni pojam se pre svega odnosi na dinami” [16]. Navedeni pojam se pre svega odnosi na dinamiččkuku tvorevinu koja se formira u datom trenutku i koja može da ukazuje na tvorevinu koja se formira u datom trenutku i koja može da ukazuje na mo-gu
gućći smer kretanja psihii smer kretanja psihiččke energije u bližoj buduke energije u bližoj buduććnosti.nosti. Primer iz klini
Primer iz kliniččke prakse – možemo li pratiti proces individua-ke prakse – možemo li pratiti proces
individua-cije kroz serije snova cije kroz serije snova
Sada
Sada ććemo prikazati seriju snova i njihovu interpretaciju kod pacijentaemo prikazati seriju snova i njihovu interpretaciju kod pacijenta umetnika sa poreme
umetnika sa poremeććajem liajem liččnosti, bivšeg politoksikomana koji je tokom šestnosti, bivšeg politoksikomana koji je tokom šest godina, (sa u
godina, (sa uččestalošestalošćću od dve seanse nedeljno) bio ukljuu od dve seanse nedeljno) bio uključčen u analitien u analitiččkiki proces
proces koji koji je je vodio vodio prvi prvi autor. autor. PrikazPrikaz ććemo poemo poččeti inicijalnim, tj. prvimeti inicijalnim, tj. prvim snom koji je M. doneo u analizu, gotovo godinu dana nakon njenog po
snom koji je M. doneo u analizu, gotovo godinu dana nakon njenog poččetka.etka.
Ispostavilo se da je re
Ispostavilo se da je rečč o veoma važnom snu koji na veoma slikovit na o veoma važnom snu koji na veoma slikovit naččinin reprezentuje jedan od njegovih glavnih problema. San se pomalja u periodu reprezentuje jedan od njegovih glavnih problema. San se pomalja u periodu kada transfer po
kada transfer poččinje da se javlja kao i teme vezane za M.-ov emotivni život.inje da se javlja kao i teme vezane za M.-ov emotivni život. To je trenutak kada je M. hteo
San sa vrtoglavicom i strahom San sa vrtoglavicom i strahom
“Nalazim se u sobi koja je smeštena u veoma visokoj i nedovršenoj “Nalazim se u sobi koja je smeštena u veoma visokoj i nedovršenoj zgradi.
zgradi. Tu Tu se se nalazi nalazi mlada mlada žena žena koja koja sedi sedi u u položaju položaju nalik nalik Budinom, Budinom, na na su- su- protnoj
protnoj strani strani prostorije. prostorije. Ona Ona deluje deluje veoma veoma mirno, mirno, stabilno stabilno i i uliva uliva pover- pover-enje. Želim da joj se približim, ali kako se približavam, tako po
enje. Želim da joj se približim, ali kako se približavam, tako poč č injem dainjem da
ose
oseććam vrtoglavicu. Što sam bliže devojci, vrtoglavica i strah postaju jaam vrtoglavicu. Što sam bliže devojci, vrtoglavica i strah postaju jač č i,i,
zato
zato što što je je zgrada zgrada veoma veoma visoka visoka i i nedovršena. nedovršena. Plašim Plašim se se da da bih bih mogao mogao dada padnem. Na kraju odustajem i vra
padnem. Na kraju odustajem i vraććam se u svoj sigurniam se u svoj sigurni ććošak.”ošak.”
Asociraju
Asocirajućći na san M. je devojku iz sna povezao sa devojkom sa ko-i na san M. je devojku iz sna povezao sa devojkom sa ko- jom
jom ima ima seksualne seksualne odnose odnose nekoliko nekoliko meseci. meseci. Seks Seks sa sa njom njom je je dobar, dobar, ali ali mumu ona nije zanimljiva na bilo koji drugi na
ona nije zanimljiva na bilo koji drugi naččin. U snu, mein. U snu, međđutim, ona mu delujeutim, ona mu deluje nekako druga
nekako drugaččije, kao Buda, smireno i sigurno, duhovnije. Imala sam utisakije, kao Buda, smireno i sigurno, duhovnije. Imala sam utisak da san može imati kompenzatornu funkciju u odnosu na njegov svesni stav. da san može imati kompenzatornu funkciju u odnosu na njegov svesni stav. Interpretiram M-u da devojka sa kojom je možda i nije tako dosadna i možda Interpretiram M-u da devojka sa kojom je možda i nije tako dosadna i možda je
je on on potcenjuje potcenjuje i i redukuje redukuje njihov njihov odnos odnos na na seksualniseksualni ččin, zbog toga što muin, zbog toga što mu je
je to to lakše lakše iz iz nekog nekog razloga. razloga. M. M. prihvata prihvata interpretaciju interpretaciju i i govori govori da da je je uvekuvek lako prilazio devojkama i stupao u odnose sa njima, ali uglavnom u lako prilazio devojkama i stupao u odnose sa njima, ali uglavnom u seksu-alne odnose. To ga, nadalje, podse
alne odnose. To ga, nadalje, podsećća na neprijatno iskustvo sa devojkom ne-a na neprijatno iskustvo sa devojkom ne- posredno
posredno pred pred psihotipsihotiččni slom koji je doživeo. Emotivno se vezao za devo-ni slom koji je doživeo. Emotivno se vezao za devo- jku,
jku, pokazao pokazao joj joj je je oseoseććanja, ali ona nije odgovorila na naanja, ali ona nije odgovorila na naččin koji je on oin koji je on očče- e-kiva, što ga je mnogo povredilo. Kažem mu da to može biti jedan od razloga kiva, što ga je mnogo povredilo. Kažem mu da to može biti jedan od razloga za njegov strah (da može izgubiti kontrolu)
za njegov strah (da može izgubiti kontrolu) ččak i na sam nagoveštaj dubljeak i na sam nagoveštaj dublje emotivne uklju
emotivne uključčenosti u odnos sa devojkom. Kažem M-u i to da devojka izenosti u odnos sa devojkom. Kažem M-u i to da devojka iz sna može predstavljati i deo njega sa kojim nije uspostavio kontakt, budu sna može predstavljati i deo njega sa kojim nije uspostavio kontakt, buduććii da se još uvek ograni
da se još uvek ograniččava da otvoreno priava da otvoreno pričča o svojim osea o svojim oseććanjima u analizi.anjima u analizi. Odgovorio je da nije želeo da pokvari ono što smo do sada uradili – više Odgovorio je da nije želeo da pokvari ono što smo do sada uradili – više nema simptome, ne zloupotrebljava više droge i dobro se ose
nema simptome, ne zloupotrebljava više droge i dobro se osećća, a plaši se daa, a plaši se da bi to
bi to moglo da moglo da se desi se desi ako bismo ako bismo išli u išli u dubinu i dubinu i kopali po kopali po njegovom emotiv-njegovom emotiv-nom životu. To je bio period kada je M. hteo da prekine analizu. Uvo
nom životu. To je bio period kada je M. hteo da prekine analizu. Uvođđenjeenje
ovog sna i naš rad na njegovom analiziranju i razumevanju, omogu
ovog sna i naš rad na njegovom analiziranju i razumevanju, omoguććilo je M-ilo je M-u da stM-upi M-u bliži kontakt sa onim od
u da stupi u bliži kontakt sa onim od ččega je bežao (njegov emotivni život,ega je bežao (njegov emotivni život, strah od dubljeg otvaranja u analizi i preda mnom, od povre
strah od dubljeg otvaranja u analizi i preda mnom, od povređđivanja). Buduivanja). Buduććii da je imao iskustvo da prora
da je imao iskustvo da prorađđivanje ovih tema nije imalo nikakve negativneivanje ovih tema nije imalo nikakve negativne posledice
posledice i di da nije a nije pokvarilo ono pokvarilo ono što smo što smo do do tada tada uradili i uradili i da da ga ga je, zje, zapravo,apravo, približilo
približilo samom samom sebi, sebi, M. M. je je odluodluččio da nastavi sa analizom. Imala sam uti-io da nastavi sa analizom. Imala sam uti-sak da devojka iz sna može predstavljati i mene kao njegovog analiti
sak da devojka iz sna može predstavljati i mene kao njegovog analitiččara,ara, budu
budućći da sam mogla da vidim njegovu ambivalenciju prema meni.i da sam mogla da vidim njegovu ambivalenciju prema meni. Doživljavao me je kao prili
Doživljavao me je kao priliččno stabilnu i mirnu osobu. To ga je privlano stabilnu i mirnu osobu. To ga je privlaččilo dailo da mi se približi, ali je u isto vreme pove
mi se približi, ali je u isto vreme poveććavalo moguavalo moguććnost u njegovoj glavi danost u njegovoj glavi da se veže za mene i da eventualno bude zbog toga povre
se veže za mene i da eventualno bude zbog toga povređđen. U tom trenutkuen. U tom trenutku mu nisam ponudila ovu interpretaciju, jer nije imao nikakve asocijacije u mu nisam ponudila ovu interpretaciju, jer nije imao nikakve asocijacije u vezi sa mnom i jer je to bio prvi put da je doneo san na seansu. Imala sam vezi sa mnom i jer je to bio prvi put da je doneo san na seansu. Imala sam utisak da bi u tom trenutku to bilo previše za njega. Pri
inter- pretaciji sna kasnije tokom našeg
pretaciji sna kasnije tokom našeg rada kada je M. rada kada je M. bio spremniji za to. bio spremniji za to. VeomaVeoma mi je zanimljivo i upe
mi je zanimljivo i upeččatljivo, posmatrajuatljivo, posmatrajućći iz današnje perspektive, da jei iz današnje perspektive, da je prvi
prvi san san koji je koji je M. doneo M. doneo u u analizu analizu bio bio veoma veoma znaznaččajan san, kao što to jesteajan san, kao što to jeste ččest sluest sluččaj sa inicijanim snovima. On briljantno oslikava M-ovu psihološkuaj sa inicijanim snovima. On briljantno oslikava M-ovu psihološku situaciju i jedan od glavnij problema i zadataka kojima
situaciju i jedan od glavnij problema i zadataka kojima ććemo se baviti tokomemo se baviti tokom analize – uspostavljanje veze sa ženskim unutar njega samog i sa analize – uspostavljanje veze sa ženskim unutar njega samog i sa spoljašn- jom ženom.
jom ženom.
Osam meseci nakon prethodnog sna, M. donosi
Osam meseci nakon prethodnog sna, M. donosi san o ljubljenju san o ljubljenju::
“Moj kum i ja bežimo od nekih tipova koji nas jure. Kum ih je prešao “Moj kum i ja bežimo od nekih tipova koji nas jure. Kum ih je prešao za neke pare. Ulazimo
za neke pare. Ulazimo u školsko dvorište. Tu se u školsko dvorište. Tu se pojavljuje J. Kažem kumu pojavljuje J. Kažem kumu dada je on
je on zeznuo stvar zeznuo stvar i da i da on beži, on beži, a daa da ćću ja da ostanem sa J. U školi je žurka.u ja da ostanem sa J. U školi je žurka.
Možemo
Možemo dada č č ujemo lepu muziku koja dolazi iznutra. J. i ja sedimo na ljul-ujemo lepu muziku koja dolazi iznutra. J. i ja sedimo na
ljul- jašci
jašci i i ljubimo ljubimo se. se. Odjednom, Odjednom, pojavljuje pojavljuje se se veliki veliki broj broj policajaca policajaca koji koji jurejure
č
č lanove pomenute bande. Niko ne obralanove pomenute bande. Niko ne obraćća pažnju na nas. Dugo se ljubimo.a pažnju na nas. Dugo se ljubimo.
Divno se ose
Divno se oseććam.”am.”
M-ove asocijacije na devojku su da ga podse
M-ove asocijacije na devojku su da ga podsećća na osobu sa kojom jea na osobu sa kojom je bio u
bio u vezi pre vezi pre i malo i malo nakon izlaska iz nakon izlaska iz zatvora (u kojem zatvora (u kojem je bio je bio zbog kriminal-zbog kriminal-nih aktivnosti). Ona je bila veoma iskrena, mnogo ga je volela, razumela ga nih aktivnosti). Ona je bila veoma iskrena, mnogo ga je volela, razumela ga je,
je, bila bila mu mu je je posveposveććena iako joj je M. bio neveran.ena iako joj je M. bio neveran. ČČekala ga je godinama,ekala ga je godinama, ali se on nije promenio. Na kraju ga je ostavila. M. je bio veoma vezan za ali se on nije promenio. Na kraju ga je ostavila. M. je bio veoma vezan za nju. U tom periodu je, kako kaže, radio dosta loših stvari ali je uvek imao nju. U tom periodu je, kako kaže, radio dosta loših stvari ali je uvek imao doživljaj da mu se ništa loše ne može desiti kada je sa njom i da je dobro to doživljaj da mu se ništa loše ne može desiti kada je sa njom i da je dobro to što ima sa njom. Me
što ima sa njom. Međđutim, posle toga je nikada više nije video. Kažem M-uutim, posle toga je nikada više nije video. Kažem M-u da devojka iz sna može da ima veze i sa delom njega samog kojem je da devojka iz sna može da ima veze i sa delom njega samog kojem je pot-rebna nežnost, ose
rebna nežnost, oseććanje povezanosti sa drugom osobom. M. prihvata mojuanje povezanosti sa drugom osobom. M. prihvata moju interpretaciju. U vezi sa navedenim, pitam ga da li je zadovoljan vezom u interpretaciju. U vezi sa navedenim, pitam ga da li je zadovoljan vezom u kojoj je sada i da li je ljubljenje iz sna sli
kojoj je sada i da li je ljubljenje iz sna sliččno ljubljenju sa aktuelnom devo-no ljubljenju sa aktuelnom devo- jkom.
jkom. Kaže Kaže da da je je odnos odnos sa sa novom novom devojkom devojkom primarno primarno zasnovan zasnovan na na seksu.seksu. Seks je fenomenalan, ali pored toga ne ose
Seks je fenomenalan, ali pored toga ne osećća bog zna šta prema njoj i nemaa bog zna šta prema njoj i nema utisak da ga ona razume. Ljubi se sa njom samo tokom seksa i to nije vrsta utisak da ga ona razume. Ljubi se sa njom samo tokom seksa i to nije vrsta ljubljenja iz sna.Interpretiram M-u da mu san možda poru
ljubljenja iz sna.Interpretiram M-u da mu san možda poruččuje da mu je pot-uje da mu je pot-rebno nešto više od onoga što je mislio da mu treba. Smatrao je da je seks rebno nešto više od onoga što je mislio da mu treba. Smatrao je da je seks sve što mu je potrebno što mu je pružalo ose
sve što mu je potrebno što mu je pružalo oseććaj da ima kontrolu nad devo-aj da ima kontrolu nad devo- jkom,
jkom, odnosom odnosom i i samim samim sobom. sobom. On, On, memeđđutim, zapravoutim, zapravo ččezne da bude uezne da bude u bližem intimnijem emotivnom odno
bližem intimnijem emotivnom odnosu sa devojkom koja su sa devojkom koja ga razume, sa ga razume, sa devo- devo- jkom
jkom sa sa kojomkojom ćće e momoćći da deli mnogo toga. Predložila sam M-u dai da deli mnogo toga. Predložila sam M-u da uporedimo ovaj san sa prethodnim snom o vrtoglavici što on rado prihvata. U uporedimo ovaj san sa prethodnim snom o vrtoglavici što on rado prihvata. U vezi sa prvim snom, naglašava da se u to vreme plašio da J. njegova tadašnja vezi sa prvim snom, naglašava da se u to vreme plašio da J. njegova tadašnja devojka koju nije voleo, ho
devojka koju nije voleo, hoćće da ga uvue da ga uvučče u dublji emotivni odnos jer je po-e u dublji emotivni odnos jer je po-ččela da se vezuje za njega. Pojavila mu se fantazija u vezi sa strahom iela da se vezuje za njega. Pojavila mu se fantazija u vezi sa strahom i vrtoglavicom u prvom snu. “
vrtoglavicom u prvom snu. “ Imam Imam oseoseććaj da sam tada doživljavao žene kaoaj da sam tada doživljavao žene kao
fakirski krevet sa veoma oštrim e
fakirski krevet sa veoma oštrim ekserima na kojemkserima na kojemč č ovek može ozbiljno da seovek može ozbiljno da se
povredi ako
povredi ako ne zna ne zna kako da kako da leži na leži na njemu. Ja njemu. Ja to naravno to naravno nene znam, jer znam, jer nisamnisam fakir
M-ov strah od ženskog (unutar i izvan njega), kako opasna, falusna i mo ov strah od ženskog (unutar i izvan njega), kako opasna, falusna i moććnana predstava anime može da bude u njegovoj imaginaciji.
predstava anime može da bude u njegovoj imaginaciji.
U prvom snu ne postoji gotovo nikakva veza izme
U prvom snu ne postoji gotovo nikakva veza izmeđđu M-a i njegoveu M-a i njegove predstave
predstave anime anime izuzev izuzev toga toga što što je je vidi. vidi. U U drugom drugom snu, snu, on on uspostavlja uspostavlja bližibliži odnos. Iako u dnevnom životu M. nije promenio stav prema devojkama, san odnos. Iako u dnevnom životu M. nije promenio stav prema devojkama, san mi zvu
mi zvučči obei obeććavajuavajućće, jer na osnovu njega možemo videti da postoji potenci-e, jer na osnovu njega možemo videti da postoji potenci- jal
jal u u M-ovoj M-ovoj psihi psihi za za uspostavljanje uspostavljanje boljih boljih odnosa odnosa sa sa ženskim ženskim u u njemu njemu i i sasa stvarnom ženom.
stvarnom ženom. Tre
Trećći znai značčajan san M. sanja samo sedam dana nakon sna sa ljubljenjem.ajan san M. sanja samo sedam dana nakon sna sa ljubljenjem. Izgleda da su prethodni san i njegova analiza inspirisali M-a i njegovo Izgleda da su prethodni san i njegova analiza inspirisali M-a i njegovo nes-vesno da sanja slede
vesno da sanja sledećći san i da nam nove smernice.i san i da nam nove smernice. San sa gusenicom:
San sa gusenicom:
“Neka vrsta gusenice ulazi u moju nogu kroz petu. Okre
“Neka vrsta gusenice ulazi u moju nogu kroz petu. Okreććem nogu kaem nogu ka
sebi i vidim rupu
sebi i vidim rupu i nešto nalik tunelu i nešto nalik tunelu kroz koji je gusenica kroz koji je gusenica prošla. Ne oseprošla. Ne oseććamam
strah ali sam uzbu
strah ali sam uzbuđ đ en zbog onog što se dešava.”en zbog onog što se dešava.”
M-ove asocijacije na gusenicu bile su da je ona na prvi pogled nešto M-ove asocijacije na gusenicu bile su da je ona na prvi pogled nešto veoma malo, ništa ozbiljno, ali da može biti i nešto veoma mo
veoma malo, ništa ozbiljno, ali da može biti i nešto veoma moććno u istono u isto vreme, sposobno za prodiranje. Njegove asocijacije na nogu su bile: kao vreme, sposobno za prodiranje. Njegove asocijacije na nogu su bile: kao situacija kada bi gusenica ulazila u drvo, ono ne bi ništa osetilo, ne bi ga situacija kada bi gusenica ulazila u drvo, ono ne bi ništa osetilo, ne bi ga povredila;
povredila; kao kao kada kada bibi ččovek zaspao i nešto bi se desilo van njegove kon-ovek zaspao i nešto bi se desilo van njegove kon-trole. M. nije spavao (u svom snu) ali ga je nešto zaokupilo u tolikoj meri trole. M. nije spavao (u svom snu) ali ga je nešto zaokupilo u tolikoj meri (“kao razgovor sa nekim” – sa mnom u analizi!) da nije primetio kada je (“kao razgovor sa nekim” – sa mnom u analizi!) da nije primetio kada je gusenica po
gusenica poččela da ulazi u njegovu nogu. Dok sam slušala M-ov san, bilaela da ulazi u njegovu nogu. Dok sam slušala M-ov san, bila sam zadivljena
sam zadivljena ččinjenicom da sam neposredno pred njegov dolazak na seansuinjenicom da sam neposredno pred njegov dolazak na seansu (sinhronicitet?)
(sinhronicitet?) ččitala gotovo identiitala gotovo identiččne rene rečči u prii u pričči: “Nemirna godina” Ivei: “Nemirna godina” Ive Andri
Andrićća. Izmea. Izmeđđu ostalog, priu ostalog, pričča je o gazda Jevremu i njegovom odnosu saa je o gazda Jevremu i njegovom odnosu sa sluškinjom, mladom Cigan
sluškinjom, mladom Ciganččicom Gagom. Gazda Jevrem je opisan kaoicom Gagom. Gazda Jevrem je opisan kao hladan, veoma strog i
hladan, veoma strog i ččak surovak surov ččovek sa paralizovanim nogama (što bi sim-ovek sa paralizovanim nogama (što bi sim- boli
boliččki posmatrano moglo da reprezentuje njegovu psihološku imobilnost).ki posmatrano moglo da reprezentuje njegovu psihološku imobilnost). Njegova
Njegova anima anima je je uglavnom uglavnom potisnuta potisnuta i i ispoljava ispoljava se se kroz kroz acting-out acting-out po- po-našanja i napade jakih afekata. Onda je Gaga ušla u njego život i po
našanja i napade jakih afekata. Onda je Gaga ušla u njego život i poččela daela da
ga menja: “Ušla je u njega i po
ga menja: “Ušla je u njega i poččela da ga jede kao što crv jede drvo, nevidl-ela da ga jede kao što crv jede drvo, nevidl- jivo,
jivo, iznutra”! iznutra”! Uz Uz nju, nju, gazda gazda Jevrem Jevrem je je postao postao topliji, topliji, manje manje okrutan, okrutan, stupiostupio je
je u u bolji bolji odnos odnos sa sa svojim esvojim emotivnim žmotivnim životom. ivotom. BuduBudućći da M. nije imao višei da M. nije imao više asocijacija i da je postojala velika sli
asocijacija i da je postojala velika sliččnost izmenost izmeđđu njegovog sna i Andriu njegovog sna i Andriććeveeve pri
pričče, ponudila sam mu ovu amplifikaciju. M. je prepoznao slie, ponudila sam mu ovu amplifikaciju. M. je prepoznao sliččnosti izmenosti izmeđđuu sebe i gazda Jevremovog lika. Interpretirala sam mu da san može govoriti o sebe i gazda Jevremovog lika. Interpretirala sam mu da san može govoriti o tome da on po
tome da on poččinje da pušta neke stvari (tainje da pušta neke stvari (taččnije osobe, naronije osobe, naroččito ženske, reito ženske, rečči,i, moje interpretacije) da ulaze u njega i da uti
moje interpretacije) da ulaze u njega i da utičču na njega. To sam povezala sau na njega. To sam povezala sa M-ovom ve
M-ovom veććom otvorenošom otvorenošćću prema sopstvenim doživljajima (oseu prema sopstvenim doživljajima (oseććanjima,anjima, fantazijama), kao i prema ljudima izvan njega. Oba nivoa interpretacije (i fantazijama), kao i prema ljudima izvan njega. Oba nivoa interpretacije (i subjektivni i objektivni) inspirisali su M-a da
subjektivni i objektivni) inspirisali su M-a da produbi svoje razumevanje pot-produbi svoje razumevanje pot-rebe da bude otvoreniji prema sebi i da uspostavi emotivni odnos sa ženom. rebe da bude otvoreniji prema sebi i da uspostavi emotivni odnos sa ženom.
Dala sam mu i transfernu interpretaciju. Imala sam utisak da postaje Dala sam mu i transfernu interpretaciju. Imala sam utisak da postaje ot-voreniji prema meni u našem analiti
voreniji prema meni u našem analitiččkom odnosu. Mnogo spremnije prihvatakom odnosu. Mnogo spremnije prihvata moje sugestije (na primer, da nacrta scenu iz sna ili fantazije kao polaznu moje sugestije (na primer, da nacrta scenu iz sna ili fantazije kao polaznu ta
taččku za aktivnu imaginaciju). Nije više toliko oprezan i sa tako jakom pot-ku za aktivnu imaginaciju). Nije više toliko oprezan i sa tako jakom pot-rebom da kontroliše sve što se dešava tokom seanse. Donosi više snova i rebom da kontroliše sve što se dešava tokom seanse. Donosi više snova i spreman je da više govori o svojim
spreman je da više govori o svojim doživljajima. Bilo mi je zanimljivo i to doživljajima. Bilo mi je zanimljivo i to dada ovaj san ide korak dalje u pore
ovaj san ide korak dalje u poređđenju sa prethodnim. U snu sa ljubljenjem,enju sa prethodnim. U snu sa ljubljenjem, komunikacija sa ženskom figurom je uspostavljena, ali ostaje uglavnom na komunikacija sa ženskom figurom je uspostavljena, ali ostaje uglavnom na površnom nivou. U
površnom nivou. U ovom snu ona ovom snu ona se produbljuje se produbljuje kao da kao da M. poM. poččinje da intro-inje da intro- jektuje više
jektuje više i da i da se menja. se menja. Delovalo mi Delovalo mi je ohrabrujuje ohrabrujućće to što ne mora više dae to što ne mora više da bude
bude toliko toliko kontrolišukontrolišućći nastrojen, jer je to jedan od neophodnih faktora dai nastrojen, jer je to jedan od neophodnih faktora da psihoterapija
psihoterapija nastavi nastavi da da se se odvija odvija i i da da se se produbljuje. produbljuje. Bio Bio mi mi je je zanimljiv zanimljiv ii podatak da,
podatak da, iako nešto iako nešto strano i strano i nepoznato ulazi nepoznato ulazi u njegovu u njegovu nogu, M. nogu, M. ne osene oseććaa strah niti anksioznost, dok je u svom dnevnom životu veoma oprezan u strah niti anksioznost, dok je u svom dnevnom životu veoma oprezan u od-nosu na sve što može iole da uti
nosu na sve što može iole da utičče na njega. Podelila sam svoju impresiju sae na njega. Podelila sam svoju impresiju sa M-om i, mada nije razmišljao o ovom aspektu od po
M-om i, mada nije razmišljao o ovom aspektu od poččetka, rekao je da uprkosetka, rekao je da uprkos tome što želi da zapo
tome što želi da započčne emotivni odnos sa ženom, obine emotivni odnos sa ženom, običčno izbegava stvarnuno izbegava stvarnu bliskost.
bliskost. To To nas nas je je dovelo dovelo do do odnosa odnosa koji koji mu mu je je bio bio važan važan kada kada je je imao imao de- de-vetnaest godina. Tada je doživeo razo
vetnaest godina. Tada je doživeo razoččarenje vezano za moguarenje vezano za moguććnost posto-nost posto- janja “ve
janja “veččne ljubavi i potpunog razumevanja izmene ljubavi i potpunog razumevanja izmeđđu muškarca i žene”. M. jeu muškarca i žene”. M. je rekao da “mnogi mladi ljudi ne razumeju, i ja tada nisam razumeo, šta se rekao da “mnogi mladi ljudi ne razumeju, i ja tada nisam razumeo, šta se stvarno dešava kada su sa drugom osobom. Oni više reaguju kao neke male stvarno dešava kada su sa drugom osobom. Oni više reaguju kao neke male životinje bez iskustva. Kada se negde uštinu, to ih mnogo povredi i samo se životinje bez iskustva. Kada se negde uštinu, to ih mnogo povredi i samo se povuku još dublje u sebe”.
povuku još dublje u sebe”. Naredni
Naredni san san kojikoji ććemo izložiti M. je sanjao godinu dana nakon onogemo izložiti M. je sanjao godinu dana nakon onog sa gusenicom. On je važan jer pokazuje na veoma upe
sa gusenicom. On je važan jer pokazuje na veoma upeččatljiv i sažet naatljiv i sažet naččinin jedan od glavnih razloga za M-ovo izbegavanje bliskih odnosa i intimnosti. jedan od glavnih razloga za M-ovo izbegavanje bliskih odnosa i intimnosti.
San sa ranom: San sa ranom:
“Ležim na krevetu i ljubim se sa devojkom. Ose
“Ležim na krevetu i ljubim se sa devojkom. Oseććam se lepo, ali izne-am se lepo, ali
izne-nada, dok je svla
nada, dok je svlač č im, vidim da ima ranu na bedru. Delimiim, vidim da ima ranu na bedru. Delimič č no je zacelila, alino je zacelila, ali
ne dovoljno. Pomislim –“da ja imam ovakvu ranu nikada ne bih doveo sebe ne dovoljno. Pomislim –“da ja imam ovakvu ranu nikada ne bih doveo sebe u takvu situaciju sa nekim drugim, jer bi ona,
u takvu situaciju sa nekim drugim, jer bi ona, č č ak i nenamerno, mogla da miak i nenamerno, mogla da mi
povredi ranu.” povredi ranu.”
Ovaj san je izneo na svetlost dana M-ov strah od povre
Ovaj san je izneo na svetlost dana M-ov strah od povređđivanja. On jeivanja. On je jak
jak i i razbija razbija svaku svaku bliskost bliskost i i intimnu intimnu situaciju. situaciju. MoguMogućće je da je upravo toe je da je upravo to glavni razlog M-ovog insistiranja na tome da ima seksualni umesto dubljeg glavni razlog M-ovog insistiranja na tome da ima seksualni umesto dubljeg emotivnog odnosa sa ženom. Rad na ovom snu pomogao je M-u da prepozna emotivnog odnosa sa ženom. Rad na ovom snu pomogao je M-u da prepozna da iako ima potrebu da bude blizak sa nekim i da pusti drugog da mu pri
da iako ima potrebu da bude blizak sa nekim i da pusti drugog da mu priđđe,e,
još
još uvek uvek svodi svodi sebe sebe na na odnose odnose koji koji gaga ččine priliine priliččno praznim. To ga je pod-no praznim. To ga je pod-setilo na “filmove koje sam gledao, ali kasnije nisam mogao da se setim setilo na “filmove koje sam gledao, ali kasnije nisam mogao da se setim ni
niččega u vezi sa njima.” Dalje proraega u vezi sa njima.” Dalje prorađđivanje sna vratilo nas je priivanje sna vratilo nas je pričči o M-ovoji o M-ovoj majci koja je uvek insistirala da joj on pokazuje šta misli i ose
majci koja je uvek insistirala da joj on pokazuje šta misli i osećća. Mea. Međđutim,utim, svaki put kada bi uradio to što je zahtevala, ona nije bila u stanju da svaki put kada bi uradio to što je zahtevala, ona nije bila u stanju da konte- jnira
ili bi ga kritikovala. Bila je suviše oštra (kao M-ova fantazija o ženama kao ili bi ga kritikovala. Bila je suviše oštra (kao M-ova fantazija o ženama kao fakirskim krevetima!) i dominantna i to je zna
fakirskim krevetima!) i dominantna i to je značčajno doprinelo formiranjuajno doprinelo formiranju predstave o prodiru
predstave o prodiruććoj i opasnoj animi sa falusnim atributima. Bilo je periodaoj i opasnoj animi sa falusnim atributima. Bilo je perioda u našem radu kada je M. ovu svoju predstavu projektovao na mene. Tada bi u našem radu kada je M. ovu svoju predstavu projektovao na mene. Tada bi doživljavao moj pogled kao prodiru
doživljavao moj pogled kao prodirućći i agresivan, a mene kao strogu ii i agresivan, a mene kao strogu i hladnu. Rad na njegovim transfernim ose
hladnu. Rad na njegovim transfernim oseććanjima i fantazijama pomoglo jeanjima i fantazijama pomoglo je M-u da proradi sopstvena ose
M-u da proradi sopstvena oseććanja, da bar delimianja, da bar delimiččno povuno povučče projekcije i dae projekcije i da proširi
proširi svoju svoju predstavu predstavu ženskog. ženskog. Nije Nije bio bio ni ni malo malo lak lak zadatak zadatak proširiti proširiti ii uuččiniti celovitijom M-ovu predstavu ženskog unutar njega i izvan njega.initi celovitijom M-ovu predstavu ženskog unutar njega i izvan njega. Zbog velikog straha da ne bude povre
Zbog velikog straha da ne bude povređđen, M. je imao veliki otpor da pre-en, M. je imao veliki otpor da pre- pozna
pozna razlirazliččita oseita oseććanja, senzacije i fantazije o meni kao njegovom analiti-anja, senzacije i fantazije o meni kao njegovom analiti-ččaru. U njegovoj imaginaciji aru. U njegovoj imaginaciji ja sam žensko, kao ja sam žensko, kao i druge žene, koje bi i druge žene, koje bi moglomoglo da ga povredi ukoliko bi me pustio da postanem zna
da ga povredi ukoliko bi me pustio da postanem značčajna figura u njegovomajna figura u njegovom životu.
životu.
Vezano za pomenuto izbegavanje transfernih ose
Vezano za pomenuto izbegavanje transfernih oseććanja, M. je imao ot-anja, M. je imao ot- por, naro
por, naroččito u prve tri godine analize, da prepozna bilo kakve seksualne sen-ito u prve tri godine analize, da prepozna bilo kakve seksualne sen-zacije prema meni. Pri
zacije prema meni. Priččao mi je o fantazijama u kojima ima seks sa psiho-ao mi je o fantazijama u kojima ima seks sa psiho-terapeutom, ali je spremno insistirao da prema meni ne ose
terapeutom, ali je spremno insistirao da prema meni ne osećća ništa slia ništa sliččno.no. Seksualno su ga privla
Seksualno su ga privlaččile od njega starije žene, ali ni to nije imalo nikakveile od njega starije žene, ali ni to nije imalo nikakve veze sa njegovim ose
veze sa njegovim oseććanjima prema meni. San o nagoj majci, sanjan u drugojanjima prema meni. San o nagoj majci, sanjan u drugoj godini analize, može da se posmatra izme
godini analize, može da se posmatra izmeđđu ostalog, i kao manifestacijau ostalog, i kao manifestacija upravo navedenog.
upravo navedenog.
San o nagoj majci: San o nagoj majci:
“Sa devojkom sam. Ljubimo se. Nemamo seksualni odnos, ali bi “Sa devojkom sam. Ljubimo se. Nemamo seksualni odnos, ali bi stvari m
stvari mogle da ogle da se se odvijaju odvijaju u u tom tom smeru. Sve smeru. Sve je je vrlo vrlo senzualno. Moja senzualno. Moja majkamajka sedi
sedi naga naga u u istoj sobi. istoj sobi. Deluje uzbuDeluje uzbuđ đ eno. Povremeno je pogledam dok se lju-eno. Povremeno je pogledam dok se
lju-bim sa devojkom.Majka gleda sa odobravanjem na to što radim. Ne znam da bim sa devojkom.Majka gleda sa odobravanjem na to što radim. Ne znam da li je njeno uzbu
li je njeno uzbuđ đ enje seksualne prirode.”enje seksualne prirode.”
M-ove asocijacije su bile ose
M-ove asocijacije su bile oseććanje šokiranosti kada se probudio ianje šokiranosti kada se probudio i doživljaj neprijatnosti. Razmišljao je da li tu ima ne
doživljaj neprijatnosti. Razmišljao je da li tu ima neččeg incestuoznog sa nje-eg incestuoznog sa nje-govom majkom i imao je utisak da se ponašao egzibicionisti
govom majkom i imao je utisak da se ponašao egzibicionističčki u snu. Pitalaki u snu. Pitala sam M-a da li je primetio egzibicionisti
sam M-a da li je primetio egzibicionističčke tendencije kod sebe u dnevnomke tendencije kod sebe u dnevnom životu. To ga je ohrabrilo da govori kako je voleo da bude vi
životu. To ga je ohrabrilo da govori kako je voleo da bude viđđen sa lepom ien sa lepom i zgodnom devojkom. Kada je bio mla
zgodnom devojkom. Kada je bio mlađđi, voleo je roditeljima da pokazuje de-i, voleo je roditeljima da pokazuje de-vojke koje je izabrao. Na moje pitanje o svrsi pokazivanja devojaka, vojke koje je izabrao. Na moje pitanje o svrsi pokazivanja devojaka, odgo-vorio je da mu je bilo veoma važno da im pokaže da je dovoljno vešt da na vorio je da mu je bilo veoma važno da im pokaže da je dovoljno vešt da nađđee devojku i da ima seks sa njom. Rekla sam mu da je svrha toga mogla biti devojku i da ima seks sa njom. Rekla sam mu da je svrha toga mogla biti po-kazivanje roditeljima da je muškarac, da je odrastao. M. je prihvatio da je to kazivanje roditeljima da je muškarac, da je odrastao. M. je prihvatio da je to za njega bilo veoma važno. Usmerila sam pažnju i na na
za njega bilo veoma važno. Usmerila sam pažnju i na naččin na koji su ro-in na koji su ro-ditelji reagovali na devojke koje je dovodio. M. je rekao da su ih dobro ditelji reagovali na devojke koje je dovodio. M. je rekao da su ih dobro prihvatali,
prihvatali, ali ali zato zato što što je je vodio vodio raraččuna o tome koje im devojke dovodi. Ovouna o tome koje im devojke dovodi. Ovo nas je dovelo do zna
nas je dovelo do značčajne priajne pričče o dve vrste M.-ovih devojaka. One koje jee o dve vrste M.-ovih devojaka. One koje je pokazivao roditeljima