1
GLAVNI PROJEKAT
ZAŠTITE OD POŽARA
ZA IZVOĐENjE RADOVA NA ADAPTACIJI
I INVESTICIONOM ODRŽAVANjU PRVOG I DRUGOG SPRATA
ISTOČNOG DELA POSLOVNOG OBJEKTA Po+P+2
na K.P.Br. 2152 K.O. Niš – Pantelej
u ulici Pantelejska br.81, Niš
INVESTITOR: Zdravstvena ustanova „APOTEKA NIŠ“ Bulevar Dr Zorana Đinđića br.6, Niš Mesto gradnje: na K.P.Br. 2152 K.O. Niš – Pantelej u ulici Pantelejska br.81, Niš Odgovorni projektant: mr Slobodan Samardžić, dipl. inž. građ. U Nišu, Decembra 2013. god.2 SADRŽAJ GLAVNOG PROJEKTA ZAŠTITE OD POŽARA
I OPŠTA DOKUMENTACIJA
1. Rešenje o registraciji privrednog subjekta 2. Rešenje o određivanju odgovorniog projektanta 3. Licenca odgovornog projektanta
4. Potvrda o važnosti licence odgovornog projektanta
5. Uverenje MUP-a o položenom stručnom ispitu iz oblasti ZOP-a
6. Izjava odgovornog projektanta o primeni tekućih propisa, standarda i mera zaštite
II TEKSTUALNI DEO
1 PODLOGE ZA IZRADU TEHNIČKE DOKUMENTACIJE ... 13
2 Tehnički izveštaj ... 13
2.1 Lokacija objekta ... 13
2.2 Opis objekta ... 13
2.3 Izdvojenost objekta ... 16
2.4 Zapremina objekta ... 16
2.5 Broj lica u objektu ... 16
2.6 Kategorija tehnološkog procesa ... 16
2.7 Mogućnost vatrogasne intervencije ... 17
3 Procena opasnosti od požara ... 18
3.1 Materije i materijali koji se koriste u objektima ... 22
3.2 Klasifikacija materija i robe prema ponašanju u požaru SRPS Z.CO.005. ... 22
3.3 Kategorizacija ugroženosti od požara... 24
3.4 Kategorizacija objekata prema požarnom opretećenju ... 25
3.5 Procena opasnosti od požara u pojedinim delovima objekta ... 26
4 Koncepcije zaštite od požara ... 27
5 Relevantni parametri zaštite od požara ... 28
5.1 Podela objekta na požarne segmente i požarne sektore ... 28 5.2 Određivanje stepena otpornosti prema požaru ... 29 5.3 Minimalno potrebno vreme otpornosti na dejstvo požara konstruktivnih elemenata objekta ... 30 5.4 Potrebna količina vode za jedan požar ... 31 5.5 Odvođenje dima nastalog u požaru ... 31 5.6 Izbor materijala za enterijer za koji postoje posebni zahtevi u pogledu otpornosti prema požaru ... 31 5.7 Procena opasnosti od požara koja potiče od tehnološkog procesa i materija koje se u njemu koriste ili uskladištavaju ... 31
6 Mere zaštite od požara u arhitektonsko-građevinskom projektu ... 32
6.1.1 Urbanističke mere zaštite ... 32
3
7 Mere zaštite u glavnom projektu hidrotehničkih instalacija ... 35
7.1 Snabdevanje vodom ... 35
8 Mere zaštite od požara u glavnom projektu elektro instalacija ... 36
9 Mere zaštite od požara u projektu mašinskih instalacije ... 39
10 Mobilne instalacije i uređaji za gašenje požara ... 42
11 Opis evakuacionih puteva za spasavanje lica i imovine ... 44
12 PRORAČUNI ... 45
12.1 Proračun požarnog opterećenja požarnih sektora ... 45
12.2 Proračun kapaciteta evakuacionih puteva u objektu ... 45
12.3 Proračun vremena potrebnog za evakuaciju iz objekta ... 46
12.1 Proračun gromobranske instalacije ... 48
IZJAVA O ZADOVOLJENJU MERA ZAŠTITE OD POŽARA ... 51
13 PREDMER I PREDRAČUN POTREBNIH APARATA ZA GAŠENJE ... 52
LITERATURA ... 53
14 DOKUMENTACIJA KVALITETA UGRAĐENIH GRAĐEVINSKIH ELEMENATA, OPREME, UREĐAJA, INSTALACIJA GRAĐEVINSKIH MATERIJALA ... 55
Grafički prilozi 1. Legenda simbola 2. Situacioni plan 3. Osnova podruma – postojeće stanje 4. Osnova prizemlja – postojeće stanje 5. Osnova 1. sprata – novoprojektovano 6. Osnova 2. sprata – novoprojektovano 7. Presek A – A 8. Gromobran ‐ Istočna fasada 9. Gromobran ‐ Zapadna fasada 10. Gromobran ‐ Južna fasada 11. Gromobran ‐ krov 12. Šema dojave požara
I
OPŠTA DOKUMENTACIJA
Na osnovu Zakona o planiranju i izgradnji (SL. glasnik RS br.72/09, br. 81/09 i br. 24/11) donosim:
REŠENJE
o određivanju odgovornog projektanta glavnog projekta zaštite od požara za:IZVOĐENjE RADOVA NA ADAPTACIJI
I INVESTICIONOM ODRŽAVANjU PRVOG I DRUGOG SPRATA ISTOČNOG DELA POSLOVNOG OBJEKTA Po+P+2
na K.P.Br. 2152 K.O. Niš – Pantelej u ulici Pantelejska br.81, Niš
Mesto gradnje: na K.P.Br. 2152 K.O. Niš – Pantelej u ulici Pantelejska br.81, Niš Investitor: Zdravstvena ustanova „APOTEKA NIŠ“ Bulevar Dr Zorana Đinđića br.6, Niš odgovorni Slobodan Samardžić, dipl.ing.građ., projektant: lic.br. 317 6378 03 uv. MUP‐a RS br. 07 broj 152‐216/12 koji se u svemu mora pridržavati važećih propisa i odredbi gore navedenog Zakona o planiranju i izgradnji Republike Srbije.
II
TEKSTUALNI DEO
PROJEKTNI ZADATAK Objekat: POSLOVNI OBJEKAT Po+P+2 na K.P.Br. 2152 K.O. Niš – Pantelej u ulici Pantelejska br.81, Niš
Mesto gradnje: na K.P.Br. 2152 K.O. Niš – Pantelej u ulici Pantelejska br.81, Niš Investitor: Zdravstvena ustanova „APOTEKA NIŠ“ Bulevar Dr Zorana Đinđića br.6, Niš
Uraditi glavni projekat zaštite od požara za izvođenje radova na adaptaciji i investicionom održavanju prvog i drugog sprata istočnog dela poslovnog objekta Po+P+2 na K.P.br. 2152 K.O. Niš – Pantelej u ulici Pantelejska br.81, Niš.
Projekat zaštite od požara treba da sadrži sledeće:
Tekstualnu dokumentaciju, tehnički izveštaj (tehničke opise objekta i instalacija u objektima, procenu opasnosti od nastanka požara, stepen otpornosti objekata i konstruktivnih elemenata na požar, prikaz svih mera zaštite od požara predviđenih u projektno‐tehničkoj dokumentaciji, opis evakuacionih koridora i puteva za vatrogasne intervencije i spašavanje, kao i druge elemente u vezi sa zaštitom od požara ).
Numeričku dokumentaciju (proračune ili podatke iz propisa o stepenu otpornosti objekta i konstruktivnih elemenata na požar, požarnom opterećenju, potrebnim količinama sredstava za gašenje požara, aparatima za početno gašenje požara, proračun evakuacije iz objekata, kao i druge potrebne proračune). Grafičku dokumentaciju gde su prikazane odgovarajućim simbolima sve mere zaštite od požara predviđene u projektno‐tehničkoj dokumentaciji. Dokumentacija se radi u svemu prema Zakonu o planiranju i izgradnji (Službeni glasnik RS, broj 72/09) i u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara (Službeni glasnik RS , broj 111/09). Investitor,
1 PODLOGE ZA IZRADU TEHNIČKE DOKUMENTACIJE
Prilikom izrade glavnog projekta zaštite od požara za predmetni objekat korišćena je sledeća projektna dokumentacija : − Glavni arhitektonsko građevinski projekat − Glavni projekat instalacija vodovoda i kanalizacije, − Glavni projekat elektroinstalacija i − Glavni mašinski projekat.
2 Tehnički izveštaj
Predmet izrade Glavnog projekta je 1. i 2. sprat istočnog dela poslovnog objekta spratnosti Po+P+2.
2.1 Lokacija objekta
Predmetna katastarska parcela se nalazi na uglu ulice Pantelejske i Dubrovačke u opštini Pantelej, katastarska opština Niš – Pantelej, preko puta glavnog ulaza u kompleks fabrike Niteks i na samom početku Knjaževačke ulice.
Parcela je na ravnom terenu i pravougaonog oblika.
Sa zapadne i severne strane, predmetna parcela se graniči sa katastarskom parcelom broj 2151/1 KO Niš – Pantelej, na kojoj su izgrađeni slobodnostojeći poslovni i privredni objekti Na predmetnoj katastarskoj parceli postoji jedan objekat podeljen u nekoliko funkcionalnih celina. Objekat je povučen od ulica Pantelejske i Knjaževačke u dubinu parcele. Iz ulice Dubrovačke postoji pasaž kroz koji se pristupa u zadnji deo dvorišta iz koga se ulazi u deo objekta koji je predmet adaptacije i investicionog održavanja. Pristup do objekta je moguć postojećim saobraćajnicama. U neposrednoj okolini su stambeni i poslovni i objekti. 2.2 Opis objekta
Horizontalna i vertikalna regulacija definisane su postojećim gabaritima i postojećom spratnošću objekta.
Predmetni objekat je poslovne namene, deo objekta koji je predmet adaptacije i investicionog održavanja je spratnosti Po+P+2 i u funkcionalnom smislu predstavlja nezavisnu celinu sa sopstvenim ulazom. Pešački prilaz i ulaz u objekat je iz pravca ulice Pantelejske, dok je kolski ulaz u zadnje dvorište obezbeđen kroz pasaž iz ulice Dubrovačke. Deo parcele između objekta i ulece Pantelejske u upotrebi je kao javna zelena površina. ARHITEKTONSKO I FUNKCIONALNO REŠENjE
Postojeći objekat se sastoji iz tri funkcionalno nezavisne celine od kojih svaka poseduje sopstveni ulaz. Ambulanta se nalazi u zapadnom delu objekta spratnosti P+1, sa pešačkim ulazom iz pravca ulice Pantelejske i pomoćnim pešačkim ulazom i kolskim prilazom iz zadnjeg
dela dvorišta. U istočnom delu objekta spratnosti Po+P+2 nalaze se apoteka i galenska laboratorija sa pratećim prostorima. Apoteka ima prilaz iz ulice Pantelejske dok se u galensku laboratoriju ulazi iz zadnjeg dela dvorišta.
Podrumska etaža nalazi se ispod manjeg dela istočnog dela objekta i u podrumu se nalaze samo tehničke prostorije. Do podruma se dolazi glavnim stepeništem iz dela objekta koji ima namenu galenske laboratorije.
U prizemlju istočnog dela objekta nalazi se jednim delom apoteka a drugim delom galenska laboratorija. Prizemlje objekta nije predmet adaptacije.
Vertikalne komunikacije u istočnom delu objekta koji je u funkciji galenske laboratorije čine glavno stepenište i osobni lift. Prvi i drugi sprat istočnog dela obejkta je u funkciji galenske laboratorije sa pratećim sadržajima. Ovaj prostor je predmet adaptacije i investicionog održavanja objekta, ne računajući stepenište i lift. Deo prvog sprata koji je predmet ove adaptacije ima površinu od 210m2, dok deo 2.sprata koji je predmet ove adaptacije ima površinu od 177m2. Na prvom spratu postoji erker duž čitave istočne fasade prema ulici Dubrovačkoj.
Prvi sprat u potpunosti je namenjen proizvodnji sterilnih i nesterilnih rastvora sa pratećim prostorijama sa kojima zajedno čine tehnološke celine. Prilikom projektovanja adaptacije ovog prostora projektanti su se pridržavali smernica u pogledu prostora iz Pravilnika o proizvodnji galenskih galenskih lekova.
Posebnu pažnju, treba obratiti prilikom adaptacije prostorija za izradu sterilnih rastvora koje u tehničko‐tehnološkom smislu predstavljaju veoma zahtevnu celinu. Prostorije u kojima se vrši izrada sterilnih rastvora treba tretirati kao „čiste sobe“ koje imaju svoje osobenosti u pogledu obrade, primene građevinskih materijala i ugradnje električnih vodovodnih i mašinskih instalacija. U ovim prostorijama strogo su kontrolisani filtrirani vazduh, natpritisak, temperatura, osvetljenje i ostali parametri.
Drugi sprat je izveden bez vidljivih kosina sa povlačenjem duž čitave fasade od ulice Dubrovačke, tako da su svi prozorski otvori izvedeni klasično u vertikalnoj ravni, bez krovnih prozora. Krov nad ovim delom objekta je dvovodni, sa padovima ka ulici i unutrašnjem dvorištu, a krovni pokrivač je profilisani trapezasti lim sa izolacionim slojevima prema korisnom prostoru.
KONSTRUKCIJA OBJEKTA
Postojeći objekat je u konstruktivniom smislu tretiran kao skeletni sistem. Unutrašnji zidovi koji se uklanjaju su zidani pregradni zidovi bez ikakve konstruktivne namene, tako da se ovom adaptacijom, ni na koji način ne utiče na promenu konstruktivne stabilnosti objekta.
Svi novi pregradni zidovi su laki gips‐kartonski zidovi na metalnoj potkonstrukciji tako da ne utiču na promenu konstruktivne stabilnosti objekta. Postojeća međuspratna konstrukcija iznad prizemlja i prvog sprata je armirano‐betonska ploča. Postojeće stepenište i liftovsko jezgro urađeni su od armiranog betona. OBRADA OBJEKTA PODOVI
Postojeći podovi na prvom spratu u svim prostorijama koji su predmet adaptacije skidaju se i uklanjaju. Postojeći pod je od keramičkih pločica dimenzija 20x10cm postavljenih na cementnom malteru, star 30‐ak godina. Podne pločice uklanjaju se u potpunosti zajedno sa
podlogom, sve do betonske konstrukcije. U jednoj kancelarije na ovoj etaži postoji laminat nešto novijeg datuma, koji se takođe uklanja u potpunosti sa podlogom sve do betonske konstrukcije. Na čitavoj površini prvog sprata (sem stepeništa i lifta) postavlja se novi ravnajući sloj u vidu cementnog estriha pretpostavljene debljine 3‐5cm, kao podloga za završni epoksidni nalivni pod sa svim potrebnim predradnjama. U stepešnom i liftovskom predprostoru postoji pod od livenog teraca koji se kao takav zadržava. Posebnu pažnju obratiti da niveleta novog epoksidnog poda bude u niveleti postojećeg poda od livenog teraca, kako se ne bi javili prelazi između ove dve vrste poda, u vidu stepenika koji nisu dozvoljeni zbog dovoza i odvoza robe kolicima. Epoksidni pod na prvom spratu treba da bude kompaktan i gladak bez fuga i pora, otporan na hemikalije. Ne treba da bude antistatički. U mokrim čvorovima prvog sprata, na podu se postavljaju pločice od granitne keramike.
Postojeći podovi na drugom spratu su delimično od laminata i linoleuma. Ovi podovi se uklanjaju do pretpostavljene cementne košuljice. Na postojeću cementnu košuljicu postavljaju se novi podovi od granitnih keramičkih pločica i laminata, zavisno od namene prostorije. Podovi zajedničkog stepeništa i predprostora ispred lifta obloženi su livenim teracom i oni nisu predmet adaptacije. ZIDOVI I PLAFONI Svi postojeći zidovi na prvom spratu obloženi su keramičkim pločicama do visine hč160cm dok su naviše gletovani i bojeni. Na prvom spratu nema spuštenih plafona a svi postojeći plafoni su gletovani i bojeni. Postojeći pregradni zidovi na prvom spratu se delimično ruše i uklanjaju. Sa svih ostalih zidova potrebno je obiti zidne keramičke pločice, a rupe nastale kao posledica obijanja, zakrpiti građevinskim lepkom sa fasadnom mrežicom, tako da zidne površine postanu ravne.
Novi pregradni zidovi izrađuju se od GK ploča na metalnoj potkonstrukciji. U svim prostorijama na prvom spratu postavlja se spušteni plafon od GK ploča na metalnoj podkonstrukciji, na visini od 280cm.
U prostorijama na prvom spratu, izuzev mokrih čvorova, svi zidovi se do plafona obrađuju građevinskim lepkom radi stvaranja glatke površine za nanos zidnih epoksidnih premaza.
U zavisnosti od prostorije, zidovi se do plafona ili do visine h=160cm, završno obrađuju epoksidnim zidnim masama sa svim predradnjama. Zidovi iznad visine h=160cm se zajedno sa novim spuštenim plafonima, obrađuju gletovanjem i završnom akrilnom perivim bojom.
U prostorijama gde su predviđeni epoksidni nanosi i na plafonu, novi spušteni plafon od GK na metalnoj podkostrukciji obrađuje se na isti način kao i zidovi, nanosom građevniskog lepka i epoksidnih premaza sa svim potrebnim predradnjama.
Zidovi i plafoni u prostorijama sterilnih rastvora tretiraju se epoksidnim premazima. Svi uglovi u ovim prostorijama se obrađuju ugaonim zaobljenim PVC ili aluminijumskim profilima. Unutar ovih prostorija ne treba da bude vidljivih izbočina.
Postojeći zidovi na drugom spratu izvedeni su od GK ploča, na metalnoj potkonstrukciji, završno su gletovani i bojeni. Postojeći spušteni plafoni se u potpunosti uklanjaju dok postojeći zidovi samo delimično. Novi pregradni zidovi izvode se takođe od GK ploča na metalnoj potkonstrukciji. Nakon formiranja nove funkcionalne šeme, zidovi i novi spušteni plafoni na drugom spratu završno se gletuju i boje poludisperzivnom bojom. Zidovi u kontrolnoj laboratoriji
oblažu se kiselootpornim keramičkim pločicama do visine h=160cm, dok se ostatak do plafona gletuje i boji akrilnom bojom.
Zidovi i plafoni u stepenišnom i liftovskom delu na prvom spratu i potkrovlju gletuju se i boje poludisperzivnom bojom.
UNUTRAŠNjA STOLARIJA I BRAVARIJA
Sva postojeća šperovana vrata sa drvenim štokovima, na pregradnim zidovima unutar prvog sprata i potkrovlja demintiraju se i odvoze na deponiju.
Na čitavom prvom spratu postavljaju se nova vrata od aluminijumskih profila u svemu prema šemama stolarije uz obaveznu konsultaciju sa arhitektom.
Postojeće pregrade u sterilnom bloku, od aluminijumskih profila sa zastakljenjem trajno se uklanjaju. Na njihovo mesto dolaze GK zidovi posebno obrađeni epoksidnim premazima, u koje se ugrađuju nova vrata i prozori koji su u ravni zidova, a u svemu prema šemama stolarije i detaljima proizvođača.
Spoljna stolarija nije predmet adaptacije i zamene.
OPREMANjE PROSTORIJA
Unutrašnja laboratorijska oprema i inventar nije predmet ovog projekta.
Prilikom izvođenja radova prostorije moraju biti prazne sem u delu sterilnih rastvora gde nije moguće izmeštanje autoklava, suvog sterilizatora i mašina za pranje boca. Ove mašine ostaju na svojim pozicijama, ne izmeštaju se, već štite kako ne bi došlo do njihovog eventualnog oštećenja ili prljanja. SPOLjAŠNjA OBRADA OBJEKTA Spoljašnja obrada objekta nije predmet ovog projekta. Sva spoljna stolarija ostaje ista, a ovim projektom se nikako ne utiče na spoljni izgled objekta.
Funkionalne veze pojedinih prostorija i delova objekta kao i njihovo protivvpožarno izdvajanje prikazane su u grafičkom delu projekta. 2.3 Izdvojenost objekta Objekat je u nizu sa susednim objektom ambulante. 2.4 Zapremina objekta Zapremina objekta iznosi oko 2000 m3.
2.5 Broj lica u objektu U objektu se može naći do 50 lica.
2.6 Kategorija tehnološkog procesa
Kategorija tehnološkog procesa prema ugroženosti od požara je K4.
2.7 Mogućnost vatrogasne intervencije
Za intervenciju gašenja požara, kao i spašavanje ljudi i imovine ugrožene požarom ili drugim elementarnim nepogodama intervenisaće gradska teritorijalna vatrogasna jedinica.
S obzirom na udaljenost gradske vatrogasne jedinice od 1 km i brzinu kretanja vatrogasnog vozila koja iznosi oko 60 km/h, vreme čekanja na dolazak vatrogasaca približno se može izračunati na sledeći način, uzimajući u obzir i faktor saobraćajne gužve: 1. vreme na poziv 3 min 2. vreme pripreme za polazak 1 min 3. vreme kretanja vozila oko 2 min Ukupno: 6 min
Dobijeno vreme od približno 6 minuta za početak intervencije je povoljno i ono obezbeđuje efikasnu intervenciju i u slučaju pojave požara većeg intenziteta koji se ne očekuje u objektu ove namene.
Zapaljive supstance u Galenskoj laboratoriji
Zapaljive tečnosti za izradu preparata
klasa 3 ADR
Naziv supstance Potrošnja na godišnjem nivou Stanje u magacinu Aethanolum concentratum 1420 l 100 l Benzaldehid 10 l 5 l Cariophyli aetherolum 0.4 l 1 l Citri aetherolum 0.3 l 1 l Eucalipti aetherolum 1 l 1.5 l Methyl salicilat 3.5 l 0.5 l
Zapaljive čvrste supstance za izradu preparata
klasa 4.1. ADR
Kamfor 3.8 kg 2 kg
Mentol 2 kg 2 kg
Sulfur precipitatum 20 kg 10 kg
Zapaljive tečnosti u laboratoriji za kontrolu kvaliteta
klasa 3 ADR
Naziv supstance Potrošnja na godišnjem nivou Stanje u magacinu
aceton 0,5-1l 1l benzol 0,5l 2l dietiletar 5l 3l dietilamin 20ml 1l dibutilftalat 0,5l etanol conc 15-20l izopropilalkohol 1-2l 2l ksilol 1l 6l metanol 30-35l 19l n-propanol 20ml 1l n-amilalkohol 20ml 1l
N,N-dimetilformamid 20ml 1l
petroletar 5-8l 5l
hloroform 10l 17l
Zapaljive čvrste supstance u laboratoriji za kontrolu kvaliteta
klasa 4.1. ADR
cink 10g
difenilamin 2g 10g
Opis tehnološkog postupka u proizvodnji i u laboratoriji
Zapaljive supstance koje se koriste u Galenskoj laboratoiriji, za izradu galenskih lekova, cuvaju se u magacinskim prostorijama, u podrumu..
Ove supstance cuvaju se u metalnim ormanima, vodeci racuna o smernicama iz MSDS lista, koje smo u obavezi da imamo za svaku supstancu pojedinacno.
Temperatura se u magacinskim prostorijama svakodnevno meri i vodi odgovarajuci zapis iz kojeg se vidi da, u toku citave godine, ona varira u intervalu od 16-21ºC.
Temperatura u prostoriji za izradu nesterilnih rastvora na prvom spratu se takodje svakodnevno meri, evidentira u temperaturne liste, i u proseku je 20 C.
Zapaljive tecnosti
koje se koriste za izradu galenskih lekova su: Koncentrovani alkohol (96% )Temperatura kljucanja 77-78 C
Izrada svih preparata sa konc. alkoholom vrsi se na sobnoj temperaturi. Nema primene toplote, koriscenja grejnih tela, za svo vreme postupka izrade rastvora i deljenja u odgovarajucu ambalazu.
1.Koristi se za izradu razblazenog alkohola 70%. Tehnoloski postupak izrade
Koncentrovani alkohol se, u originalnoj fabrickoj ambalazi (kantice od 5l) donosi iz magacina u prostoriju za izradu nesterilnih rasvora, na prvom spratu. Tu se vrsi rucno otvaranje kantica, isipanje u kotejner za mesanje, dodavanje preciscene vode, u odnosu voda : alkohol - 2:1, i dobijeni rastvosr se, u masini za deljenje rastvora, deli u bocice od 100 i 400ml.
2.Koristi se za izradu Losiona sa Klindamicinom, Losiona sa salicilnom kiselinom,… ( galenski lekovi – rastvori za spoljasnju primenu)
Tehnoloski postupak izrade
Svi ovi preparati izradjuju se u prostoriji za izradu nesterilnih rastvora, na prvom spratu. Farmaceutske aktivne supstance se rastvore u koncentrovanom alkoholu, (donosi se iz magacina u originalnoj fabrickoj ambalazi, kantice od 5l, rucno otvara) u kontejneru za mesanje, doda se preciscena voda, vrsi se mesanje i masinsko deljenje u odgovarajuce bocice.
Benzaldehid
Temperatura paljenja 64 C
Temperatura samozapaljivosti 190 C
Koristi se kao korigens mirisa u izradi galenskih lekova.
Izrada se vrsi u pristoriji za izradu nesterilnih rastvora, na prvom spratu. Tehnoloski postupak izrade:
U lonac za mesanje, zapremine 15 kg, nakon dodavanja i mesanja svih komponenata, doda se rastvor Benzaldehida, 10 ml, koji se meri menzurom, mesa se do homogenizacije i onda mast deli, na masini za deljenje masti, u kutijce.
Cariophyli aetheroleum, Citri aetheroleum, Eucalypti aetheroleum
Ovo su etarska ulja koja se koriste za izradu rastvora- u prostoriji za izradu nesterilnih rastvora na prvom spratu.
Uvidom u svaki pojedinacni postupak izrade galenskih lekova koji sadrze ova etrska ulja, vidi se da se ona nikad ne zagrevaju, nisu u kontaktu sa izvorom toplote, uvek se dodaju na kraju procesa izrade, znaci, na hladno. Odmeravanje potrebnih kolicina se vrsi menzurom ili tezinski.
Methyl salicilat
Temperatura paljenja 99 C
Temperatura samozapaljivosti 450 C
Ovo je tecna lekovita supstanca, koristi se u izradi Analgoantireumatske masti. Tehnoloski postupak izrade je isti i vaze ista pravila kao i za etarska ulja.
Zapaljive cvrste supstance
koje se koriste u procesu izrade galenskih lekova su:Kamfor ( t paljenja 64 C; t samozapaljivosti 466 C ) Mentol ( t paljenja 96 C )
Sulfur precipitatum ( t samozapaljivosti 235 C)
Ove supstance se koriste za izradu nesterilnih rastvora, na prvom spratu.
U toku tehnoloskog procesa izrade preparata sa ovim supstancama, ne vrsi se njihovo zagrevanje, one nisu u kontaktu sa izvorom toplote, vec se dodaju pripremljenoj smesi nakon hladjenja, na hladno.
Zapaljive tecnosti u laboratoriji za kontrolu kvaliteta
Rad sa supstancama iz ove grupe obavlja se u digestoru, koji se nalazi u Laboratoriji za kontrolu, na drugom spratu. Za digestor je obezbedjena odgovarajuca ventilacija.
Podovi i zidovi u laboratoriji su od nezapaljivog materijala.
Supstanca Metanol sa ovog spiska koristi se u kolicini od 30-35l na godisnjem nivou, kako se vidi iz Priloga, pri cemu se, za analizu 1 serije Diazepama, koristi oko 3 l pomenutog Metanola. Rad se, kako je vec istaknuto, obavlja u digestoru.
Iz navedenog opisa tehnološkog postupka u proizvodnji i u laboratoriji procenjuje se da nije potrebna EX instalacija i dodatna ventilacija s obzirom na to da je predviđena prinudna ventilacija u podrumskoj ostavi i digestoru.
3 Procena opasnosti od požara
3.1 Materije i materijali koji se koriste u objektima Klasifikacija požara prema vrsti zapaljivih materija SRPS ISO 3941 PREDMET STANDARDA Ovim standardom se definiše klasa požara u skladu sa prirodom postojanosti materijala koji su obuhvaćeni požarom. Znači, on ne definiše naročito klasu požara obuhvaćenu kao opasnost od električne struje. Standardom su predviđena odgovarajuća sredstva za gašenje, prema pojedinim klasama požara. KLASIFIKACIJA POŽARA Prema zapaljivosti materijala koji mogu biti obuhvašeni požarom, požari se razvrstavaju u četiri klase i to: Klasa A Požari koji obuhvataju čvrste materije, često organske prirode pri čijem gorenju se normalno formira žar, Klasa B Požari koji obuhvataju tečnosti ili utečljive čvrste materije, Klasa C Požari koji obuhvataju gasove, Klasa D Požari koji obuhvataju metale. SREDSTVA ZA GAŠENJE POŽARA Sredstva za gašenje požara pojedinih klasa navedena su u tabeli: Sredstva za gašenje A B C D Voda u punom plazu+
‐
‐
‐
Vodena magla+
+/‐
‐
‐
Laka pena+/‐
+
‐
‐
Teška pena+/‐
+
‐
‐
BCE – prah‐
+
+
‐
ABCE – prah+
+
+
‐
ABCD – prah+
+
+
+
Ugljen‐dioksid‐
+
+
‐
Haloni‐
+
+
‐
+ = podesno sredstvo za gašenje +/‐ = ograničeno podesno sredstvo za gašenje ‐ = nepodesno sredstvo za gašenje 3.2 Klasifikacija materija i robe prema ponašanju u požaru SRPS Z.CO.005. Ovim standardom se utvrdjuje klasifikacija materija i robe prema njihovom ponašanju na visokim temperaturama nastalim u požaru. VRSTE OPASNOSTI Ex materije i roba koje sadrže rizik od hemiske i fizičke eksplozije. Fx materije i roba koje direktno ili indirektno mogu učestvovati uprocesu sagorevanja i to odavanjem toplote, energijom samopaljenja, oslobađanjem zapaljivih produkata razlaganjem, ubrzavanjem procesa sagorevanja (oksidaciona sredstva) ili oslobađanjem zapaljivih gasova ili toplote u dodiru sa vodom.
Dx materije i roba koje nisu lako zapaljive, ali koje se ipak pod dejstvom požara (vatre, dima ili vode za ašenje) mogu relativno brzo i jako oštetiti (destrukcija materijala). KLASE OPASNOSTI Klasa opasnosti I ‐ veoma lako zapaljive i brzo sagorive materije, Klasa opasnosti II ‐ lako zapaljive i brzo sagorive materije, Klasa opasnosti III ‐ zapaljive materije, Klasa opasnosti IV ‐ sagorive materije, Klasa opasnosti V ‐ teško sagorive materije, Klasa opasnosti VI ‐ nezapaljive materije. PODELA MATERIJA I ROBE PREMA AGREGATNOM STANJU I DRUGIM HEMIJSKIM OSOBINAMA Prema agregatnom stanju na sobnoj temepraturi od 20°C i normalnom pritisku od 1 bar materije i roba se dele na: A gasovite materije, B tečne materije, C čvrste materije. Prema fizičko‐hemiskim osobinama materije i robu delimo na: D eksplozivne materije, E samozapaljive materije, F materije koje pri zagrevanju ispuštaju zapaljive i otrovne produkte, G oksidaciona sredstva, H nezapaljive materije koje sa vodom razvijaju zapaljive gasove, I nezapaljive materije koje sa vodom razvijaju toplotu OZNAČAVANJE MATERIJE I ROBE PREMA NEKIM DODATNIM OSOBINAMA Tx materija i roba stepena opasnosti V i VI, koja pod dejstvom požara razvijaju otrovne ili zagušljive gasove – toksične materije, Fu materije i roba svih kategorija opasnosti, koje pod dejstvom požara razvijaju u velikoj meri dim, čime spašavanje čine otežanim, Ra materije i roba svih kategorija opasnosti, koje pod dejstvom požara kontaminiraju prostor radio‐aktivnim zračenjem, Co materije i roba svih kategorija opasnosti, koji pod dejstvom požara razvijaju korozivne gasove i pare. Analizom količine zapaljivih materijala u prostorijama, u objektu su mogući požari klase A, B i na elektroinstalacijama. (klasifikacija SRPS ISO 3941).
3.3 Kategorizacija ugroženosti od požara
Osnova za izbor koncepcije zaštite od požara čini požarna ugroženost odnosno požarni rizik. U prvom faktoru sjedinjene su sve komponente koje određuju mogućnost izbijanja požara i štete koje on može prouzrokovati. Stoga ovaj kriterijum u kombinaciji sa drugim kriterijumima, kao što su mogućnost spoljne intervencije i organizacije, određuje koncepciju zaštite. Kriterijumi koji čine požarnu ugroženost objekta se diferenciraju na tri osnovna stepena: mala požarna ugroženost (M) srednja požarna ugroženost (S) velika požarna ugroženost (V) Na osnovu sledećih komponenti procenjuje se požarna ugroženost i rizik: POŽARNI RIZIK PROSTORA M S V 1 IZVOR, RAZVOJ I POSLEDICE POŽARA ZAPALJIVOST brzina sagorevanja ZNAČAJ POŽARA POŽARNO OPTEREĆENJE zgrade i inventara OPASNO ŠIRENJE podela prost. br. spratova, komunikacija STVARANJE DIMA zadimljenje, korozivne pare UNIŠTIVOST uticaj požara i pratećih pojava KONCENTRACIJA VREDNOSTI MATERIJALNA ŠTETA OPASNOST ZA LJUDE LJUDSKE ŽRTVE 2 VREME INTERVENCIJE 3 REAKCIJSKO VREME ZAŠTITNOG SISTEMA
Prema stručnom uputstvu o kategorizaciji radnih organizacija i objekata, a prema stepenu ugroženosti od požara, objekat spada u kategoriju MALE požarne ugroženosti.
3.4 Kategorizacija objekata prema požarnom opretećenju
Uzimajući u obzir proces rada, namenu objekta, broj ljudi koji borave u objektima i fizičko‐hemijske osobine materijala koji se nalaze u objektu, može se konstatovati da objekat nije ugrožen od požara pri propisanom režimu rada.
Specifično požarno opterećenje je izraženo toplotom svedenom na 1 m2 površine te prostorije i isto se računa po SRPS U.J1.030, a po formuli Pi = qi x Vi x Hi/S gde je: Pi ‐ specifično požarno opterećenje u KJ/m2 qi ‐ prividna gustina materijala u kg/m3 Vi ‐ zapremina materijala u m3 S ‐ površina osnove u kvadratnim metrima (m2) Hi ‐ kalorična moć u KJ/kg
U račun ulaze svi gorivi materijali u smislu standarda SRPS.U.J1.020 koji su sastavni delovi zgrade instalacija i opreme (nameštaja) i materijali za koje je zgrada namenski izgrađena. Prema navedenom standardu definisane su tri grupe požarnog opterećenja: -nisko požarno opterećenje do 1000 MJ/m2 -srednje požarno opterećenje je od 1000‐2000 MJ/m2 -visoko požarno opterećenje je preko 2000 MJ/m2 U predmetnom objektu prostorije pripadaju različitim grupama požarnog opterećenja. Na osnovu EURO ALARMA u II delu, grupa 5, Zbirke saveznih propisa iz oblasti zaštite od požara i eksplozija, specifično požarno opterećenje za apoteku sa skladištem je 837 MJ/m2, tako da objekat spada u grupu objekata sa niskim požarnim opterećenjem. Shodno navedenom, objekat spada u grupu objekata sa niskim požarnim opterećenjem.
3.5 Procena opasnosti od požara u pojedinim delovima objekta Procena opasnosti od požara u objektu bazira na osnovu namene, funkcije, tehnoloških procesa i požarnog opterećenja. Do požara u objektu može doći usled: − upotrebe otvorenog plamena (pušenje i sl.) − neispravnosti, preopterećenja i neadekvatnog održavanja električnih uređaja i instalacija − zagrevanja obrtnih delova mašina
− upotrebe rešoa, grejalica i drugih grejnih tela sa užarenim ili prekomerno zagrejanim površinama
− upotreba uređaja za zavarivanje, lemljenje i letovanje u toku izgradnje, rekonstrukcije objekta i u toku radnog procesa − držanja i smeštaja materijala koji je sklon samozapaljenju − samoupale i upale prljavštine i masnoće u kanalima za ventilaciju − nekontrolisanog isticanja rastvarača, ulja iz kompresora frižidera i − podmetanja požara Kako postoji realna opasnost od nastanka požara u objektu, projektom će biti predviđene mere zaštite od požara u skladu sa zakonom i pravilima struke.
4 Koncepcije zaštite od požara
Na osnovu procene opasnosti od požara u objektu, a u skladu sa zakonom i pravilima struke usvojena je sledeća koncepcija zaštite od požara:
Projekntim rešenjem je omogućan nesmetan prilaz specijalnim vatrogasnim i spasilačkim vozilima u slučaju požara i hitne intervencije.
Vatrogasnim vozilima omogućeno je da priđu objektu dve jedne strane
Na zidovima kojima se pristupa se nalaze prozori, vrata ili drugi slični otvori. Postojeće saobraćajnice imaju dovoljnu širinu za nesmetano kretanje i manevrisanje vatrogasnih vozila. Oko objekta nema rastinja koje bi eventualno moglo preneti požar van predmetne lokacije. Iz objekta u bezbedan prostor vodi izlaz sa zaokretnim vratima
Stepen otpornosti prema požaru elemenata i konstrukcija zgrade je usklađen sa projektovanim stepenom otpornosti prema požaru pojedinih požarnih sektora objekta u skladu sa JUS.U.J1.240
o Otpornost prema požaru konstrukcija tehničkih prostorije je usklađena sa zahtevima projektne otpornosti prema požaru, odnosno sa zahtevima posebnih propisa za pojedine tehničke prostorije
Stepen otpornosti prema požaru elemenata i konstrukcija zgrade koji nisu obuhvaćeni JUS.U.J1.240 je u skladi sa zahtevima JUS TP 21
Obezbediti ventilaciju u prostorijama u kojima se koriste zapaljive tečnosti i čvrste materije da se ne bi stvorila eksplozivna atmosfera.
Obezbediti regulaciju temperature u prostorijama u kojima se koriste zapaljive tečnosti i čvrste materije tako da ambijentalna temperatura ne bude niža od najniže tačke paljenja zapaljivih materija.
Obezbediti da se u toku tehnoloskog procesa izrade preparata sa zapaljivim supstancama, ne vrsi se njihovo zagrevanje, da one ne budu u kontaktu sa izvorom toplote, vec da se dodaju pripremljenoj smesi nakon hladjenja, na hladno.
EVAKUACIJA
o U predmetnom objektu su obezbeđeni putevi normalne i nužne evakuacije.
o Za normalnu i nužnu evakuaciju iz dela objekta predviđeni su horizontalni koridori dostupni iz svih prostorija u kojima borave lica
o Kapacitet ovih koridora je zadovoljavajući u odnosu na broj lica koji se evakuiše.
o Rastojanja od polaznog mesta do prvog izlaza prema hodniku (PI), odnosno izlaza u slučaju nužde omogućavaju brzu evakuaciju. Rastojanje od prvog do etažnog izlaza je manje od 30 metara. o Minimalna širina otvora vrata je 0,92 cm u prostorijama u kojima boravi 10 lica, 1.00 m do 50 lica, a dvokrilna vrata ili više dvokrilnih dovoljno radvojenih vrata u prostorijama u kojima boravi do 200 lica. o Visina vrata je minimalno 205cm. o Evakuacioni putevi označeni su znacima na svetiljkama protivpanične rasvete, tablama sa oznakama za usmeravanje i opremljeni alarnim instalacijama.
Za rukovođenje evakuacijom u objektu moraju biti zadužena lica koja su zaposlena u objektu. Uprava objekta je obavezna da sačini plan zaštite od požara u kome će biti sadržana detaljna zaduženja za lica koja rukovode evakuacijom, kao i procedure koje moraju sprovesti zadužena lica u slučaju požarnog alarmiranja. Zborno mesto evakuisanih iz objekta je udaljeno oko 20m od objekta. Na putevima evakuacije nije dozvoljeno bilo kakvo uskladištenje materijala kao i u pojasu 6m oko objekta.
5 Relevantni parametri zaštite od požara
5.1 Podela objekta na požarne segmente i požarne sektore Prema tehnološkoj povezanosti i požarnoj opasnosti objekat je podeljen na požarne sektore: Podrum PS1 – Prostorija za hidrocel PS2 – Ostava PS3 – Kotlarnica Prizemlje PS4 – Apoteka P=74,11 m2 Od podruma do II sprata – PS5 – Poslovni deo objekta – galenska laboratorija P=460,15 m2 Ventilacioni kanal predstavlja poseban vertikalno orijentisan požarni sektor. Podela na požarne sektore prikazana je u grafičkom delu projekta.5.2 Određivanje stepena otpornosti prema požaru
U smislu klasifikacije zgrada prema nameni, izdvojenosti i visini, predmetni objekat pripada poslovnim zgradama spratnosti Po+P+2, visine manje od 30m, u odnosu na kotu saobraćajnice na koju je moguć pristup vozila sa automehaničkim lestvama, te se kategoriše prema prema SRPS TP 21. KLASIFIKACIJI ZGRADE PREMA NAMENI, IZDVOJENOSTI I VISINI Predmet projekta je poslovni objekat u nizu visine 7.10 m, tako da se objekat se klasifikuje kao NJ1. KLASIFIKACIJA ZGRADE PREMA BROJU LICA KOJA BORAVE U ZGRADI I POVRŠINI POŽARNOG SEKTORA Procenjeni broj lica u objektu je 40 te je klasa P2. Površina dominantnog požarnog sektora je 579 m2 te je klasa P2. Prema klasifikaciji za NP1 i P2 iz tabele T2 SOP se dobija II stepen otpornosti prema požaru (MO – mala otpornost), saglasno SRPS U.J1.240.
Zgrada IS1 NS1 IS2 NS2 IS3 NS3 IP1 NP1 IP2 NP2 IP3 NP3 NJ3 IJ1 NJ1 IJ2 NJ2 IJ3
P1 II II III III III IV II II II III III IV IV P2 II III III III IV IV II II III III IV IV IV
P3 III III III IV IV IV II II IV IV IV IV IV
P4 III III IV IV IV IV III III IV IV IV IV IV
P5 IV IV IV IV IV IV III III IV IV IV IV V
P6 IV IV IV IV IV IV IV IV IV IV IV V V
P7 IV IV IV IV IV IV IV IV IV IV V V V
5.3 Minimalno potrebno vreme otpornosti na dejstvo požara konstruktivnih elemenata objekta
Otpornost na dejstvo požara konstruktivnih elemenata je njihova sposobnost da sačuvaju nosivost, onemoguće prodor vatre i da sačuva termičku izolaciju kada su izloženi dejstvu vatre (definicija po standardima ISO 834/1995 i SRPS.U.J1.070). Vreme otpornosti na dejstvo požara konstruktivnog elementa, dela konstrukcije ili konstrukcije u celini predstavlja vreme u minutama za koje je obezbeđeno ispunjenje traženih zahteva
Postoje tri kriterijuma za obezbeđenje otpornosti na dejstvo požara:
− KRITERIJUM STABILNOSTI: Konsturkcija, njen deo ili pojedini elementi moraju sačuvati svojstvo
nosivosti, odnosno ne smeju se srušiti u požaru, za vreme gašenja ili neposredno posle gašenja požara
− KRITERIJUM INTEGRITETA: U delovima konstrukcije izloženim dejstvu požara ne smeju nastati
pukotine kroz koje bi plamen ili zapaljivi gasovi mogli prodreti u susednu prostoriju − KRITERIJUM IZOLACIJE: Srednja temperatura na strani koja nije izložena dejstvu požara ne sme porasti više od 140 ºC u odnosu na početnu temperaturu pre nastanka požara. Požarno opterećenje se utvrđuje na osnovu količina materija, toplotne moći te materije i površine koju zauzima materija shodno SRPS J1. 030 Za materijale i konstruktivne elemente ugrađene u konstrukciju objekta minimalno potrebno vreme otpornosti na dejstvo požara utvrđuje se saglasno standardu SRPS.U.J1.240 i to u zavisnosti od vrste građevinske konstrukcije, položaja u okviru objekta i usvojenog stepena otpornosti prema požaru.
Minimalna vremena otpornosti na dejstvo požara za različite vrste građevinskih konstrukcija u zavisnosti od tipova konstrukcija dati su u tabeli 1. Tabela1. Stepeni i vremena vatrootpornosti pojedinih vrsta građevinskih konstrukcija Vrsta konstrukcije Metoda ispitivanja SRPS U. Položaj Stepen otpornosti prema požaru (SOP) Otpornost prema požaru elemenata/konstrukcija zgrade I (NO) II (MO) III (SO) IV (VO) V (WO) Noseći zid J1.090 Unutar požamih sektora 1/4 1/2 1 1,5 2 Stub J1.100 1/4 1/2 1 1,5 2 Greda J1.114 — 1/4 1/2 1 1,5 Meduspratna konstrukcija J1.110 — 1/4 1/2 1 1,5 — 1/4 1/2 1/2 1 Nenoseći zid J1 .090 Krovna konstrucija / / — 1/4 1/2 1/2 1 Zid J1.092 Na granici požarnih sektora 1/4 1 1,5 2 3 Meduspratna konstrukcija J1.110 1/4 1/2 1 1,5 2 Vrata i klapne do 3,6 m2 J1.160 1/4 ¼ 1/2 1 1,5 Vrata > 3,6 m2 J1.160 1/4 1/2 1 1,5 2 Konstrukcija evakuacionoq puta / negoriv materij 1/2 1/2 1 1,5
Fasadni zida) J1.092 Spoljne konstrukcije
— 1/2 1/2 1 1
Krovni pokrivać6' J1.140 — 1/4 1/2 3/4 1
5.4 Potrebna količina vode za jedan požar
1. Kategorija tehnološkog procesa K – 4 2. Stepen otpornosti objekta II stepen 3. Potrebna količina vode za jedan požar
prema tabeli br. 2 u Sl. listu SRJ br. 30/91 i podacima A, B i C kao i ukupne zapremine objekta do 3000 m3 potrebna količina vode za jedan požar iznosi 10l/sek što treba da obezbedi spoljna mreža.
Potrebna količina vode za požarne potrebe u objektu q= 5 l/sek. prema tabeli 3 u Sl. listu SRJ br. 30/91 god.
5.1 Ventilacija prostorija
U ostavi zapaljivih materija u podrumu obezbeđena je prinudna ventilacija preko postojećeg kanala i krovnog ventilatora.
Rad sa zapaljivim matrijama u Laboratoriji za kontrolu obavlja se u digestoru. Za digestor je obezbedjena odgovarajuca ventilacija. 5.2 Odvođenje dima nastalog u požaru U predmetnom objektu se za odvođenje dima iz objekta previđa prirodna ventilacija. 5.3 Izbor materijala za enterijer za koji postoje posebni zahtevi u pogledu otpornosti prema požaru
Žaluzine i sve vrste roletni postavljenih sa spoljne strane pozora moraju biti izrađene od negorivog materijala. Izolacija i obloge zidova u prostorijama u kojima se nalaze mokri čvorovi mogu biti i od gorivog materijala (plastika, emajlirani tvrdi lesonit i sl.).
5.4 Procena opasnosti od požara koja potiče od tehnološkog procesa i materija koje se u njemu koriste ili uskladištavaju
U objektu nije dozvoljeno skladiranje benzina, rastvarača i lako zapaljivih i eksplozivnih
6 Mere zaštite od požara u arhitektonsko‐građevinskom projektu
6.1.1 Urbanističke mere zaštite Urbanističke mere zaštite od požara uslovljene su položajem objekta, koji je definisan u poglavlju koje se odnosi na lokaciju. Projekntim rešenjem je omogućan nesmetan prilaz specijalnim vatrogasnim i spasilačkim vozilima u slučaju požara i hitne intervencije. Postojeće saobraćajnice imaju dovoljnu širinu za nesmetano kretanje vatrogasnih vozila. Na zidovima kolima se pristupa se nalaze prozori, vrata ili drugi slični otvori.Oko objekta nema rastinja koje bi eventualno moglo preneti požar van predmetne lokacije. Iz objekta u bezbedan prostor vode najmanje dva izlaza.
6.1.2 Arhitektonske i konstruktivne karakteristike objekta
Gradjevinsko rešenje objekta je takvo da obezbedjuje usvojenu vatrootpornost (armirno betonske konstrukcije, zidovi, stubovi, armirano betonska medjuspratna konstrukcija, odgovarajuće dimenzije i vrste materijala pregradnihi i obimnih zidova, itd.)
NOSEĆI ELEMENTI I KONSTRUKCIJE
Zidovi na granici požarnih sektora su od pune opeke i opekarskog bloka minimalne debljine d=25 cm i otporni prema požaru najmanje 60 minuta, a zidovi u podrumu 120 minuta.
Međuspratne konstrukcije na granici požarnih sektora su armiranobetonske otporne prema požaru najmanje 30 minuta, a iznad podruma 90 minuta. Noseći i fasadni zidovi su pune opeke i opekarskog bloka minimalne debljine d=25 cm i otporni su prema požaru najmanje 30 minuta. Stubovi i grede su od betona minimalne debljine d=25 cm i otporni su prema požaru najmanje 30 minuta. Međuspratne konstrukcije su armiranobetonske otporne prema požaru najmanje 30 minuta. Nosive grede i nenoseći unutrašnji zidovi moraju biti otporni prema požaru 30 minuta. Stepenice su od armiranog betona debljine 15cm i otporne prema požaru najmanje 30 minuta. KONSTRUKCIJE NA EVAKUACIONOM PUTU su otporne prema požaru najmanje 30 minuta. KROVNA KONSTRUKCIJA je drvena iznad međuspratne konstrukcije i ispod negorivog krovnog pokrivača od lima.
Izolacija fasadnih plafona prema krovnoj konstrukciji je od mineralne vune.
Vrata prostorije za hidrocel su otporna prema požaru najmanje 90 minuta i imaju mehanizam za samozatvaranje. Vrata tehničkih prostorija u podrumu su otporna prema požaru najmanje 60 minuta i imaju mehanizam za samozatvaranje, a na spratu 15 minuta.
Sva protivpožarna vrata moraju imati izveštaj o ispitivanju vrata za traženu otpornost prema požaru (SRPS U.J1.160) izdat od strane akreditovane laboratorije u Republici Srbiji.
Na delu krova prema putevima evakuacije je plafon od gipsanih ploča otporan prema požaru 30 minuta. Obloge ventilacionog kanala su od gipsanih ploča otpornih prema požaru 30 minuta. Plafoni i obloge kanala moraju imati izveštaj o ispitivanju za traženu otpornost prema požaru (SRPS U.J1.160) izdat od strane akreditovane laboratorije u Republici Srbiji.
Sve ostale konstrukcije objekta koje nisu izdvojene u prethodnom tekstu moraju da ispune uslove za II SOP.
Vatrootpornost delova konstrukcije Određena na osnovu standarda za ispitivanje otpornosti prema požaru: SRPS U J1.090 – ispitivanje otpornosti zidova protiv požara SRPS U J1.100 – ispitivanje otpornosti stubova protiv požara SRPS U J1.110 – ispitivanje otpornosti međuspratnih konstr. protiv požara SRPS U J1.114 – ispitivanje otpornosti greda protiv požara SRPS U J1.140 – ispitivanje otpornosti krovnih pokrivača protiv požara SRPS U J1.160 – ispitivanje otpornosti vrata, prozora i poklopaca SRPS U J1.043 – ispitivanje otpornosti vrata, prozora i poklopaca SRPS U.J1.150:1993 – Ispitivanje otpornosti protiv požara – učešće visećih plafona u zaštiti čeličnih nosača u podnim i krovnim sklopovima
SRPS U.J1.042/2000 i SRPS U.J1.043/2000 – Povećanje otpornosti prema požaru čeličnih konstrukcija ekspandirajućim premazima ili zaštitnim oblogama, prema SRPS U.E7.154/1997,
TABELARNI PRIKAZ VATROOTPORNOSTI DELOVA KONSTRUKCIJE
Materijal Dim. (cm) Vatrootpor‐
nost (h) Primedbe 1.Zid od pune opeke 25 12 6 1 nemalterisan ‐ 2.Zid od pune opeke 12 12 2 1 obostr.malter. 1,5cm nemalterisan 3.Dvoslojni zid od pune opeke 2x12 6 obostrano malterisan 4.Zid od šuplje opeke 22 10 2 1 obostrano malterisan obostrano malterisan 5.Zid od šupljih betonskih blokova 12 7,5 6 2 1 0.5 agregat smrvljena opeka, šljaka 6.Armirano betonski zid 10 7,5 22,5 18 2 1 6 4 agregat šljunak opeka, šljunak opeka, šljunak opeka, šljunak 7.Zid od nabijenog betona 12 10 7,5 10 2 1 0.5 2 agregat šljunak agregat šljunak agregat šljunak agregat opeka, šljaka 8. Armirano betonski stub 30x30 25x25 20x20 2 1 0,5 9. Armirano betonski stub sa oblogom 30x30 26x26 4(3) 2 10. Čelični stub obzidan opekom 12 7,5 5 6 4 2
debljina opeke i betonske ispune između zida i stuba 11.Armirano betonska međuspratna konstrukcija 18 15 12 10 9 6 4 2 1 0,5 12.Sitnorebrasta međuspratna konstrukcija monta, fert, avramenko 2 1,5 sa donje strane omalterisana sa spuštenim plafonom 13.Armirano betonska podvlaka 6 5 4 2,5 4 2 1 0,5 malterisano d=2 cm
Materijal Dim. (cm) Vatrootpor‐ nost (h) Primedbe 14 Noseći zidovi od penobetona 24 20 17.5 15 11.5 3 2 1.5 1 0,5 obostrano malterisan 15. Pregradni zidovi od penobetona 15 11.5 10 7.5 3 2 1.5 1 obostrano malterisan
16. Zid sa obostranom oblogom od gips‐ kartonskih ploča d=12.5 mm GKF 10 12.5 15.0 0,5 1.5 3.0 obostrano po 1 ploča obostrano po 2 ploče obostrano po 3 ploče 17. Čelična krovna konstrukcija zaštićena oblogom od gips‐kartonskikh ploča d=12.5 mm 0,5 1 1,5 jedna gipskartonska ploča dve gipskartonske ploče
18. Čelična krovna konstrukcija – rešetka
zaštićena premazima za metal
otpornim prema dejstvu vatre (zavisno od faktora preseka F/V) 0,2 0,3 0,5 0,6 0,5 1 1,5 2
debljina premaza prema tehnologiji proizvođača (npr. ADING, PROTHERM STEEL, ...) 19. Čelična konstrukcija zaštićena oblogom od vatrootpornih gips‐kartonskikh ploča d=20 mm 1,5 dve gipskartonske ploče ridurit ploče 20. Sendvič krovni paneli sa ispunom od kamene vune 6 8 10 15 20 obavezan atest proizvođača panela 21. Sendvič fasadni paneli sa ispunom od kamene vune 6 8 10 15 20 obavezan atest proizvođača panela 22. Monolitni spušteni plafon sa podkonstrukcijom 0,5 1.5 jedna ploča (GKF, AMF ili sl....) dve ploče (GKF, AMF ili sl. ) 23. Čelična konstrukcija zaštićena oblogom od vatrootpornih gipsanih ploča 1,50 dve GKF ploče ridurit ploče 24. Čelična konstrukcija ‐ STUB zaštićen RIDURIT pločama u zavisnosti faktora preseka F/V po proračunu 1,50 obavezan atest izvođača radova 25. Čelična konstrukcija ‐ GREDA zaštićena RIDURIT pločama u zavisnosti faktora preseka F/V po proračunu 1,00 obavezan atest izvođača radova 25. Čelična konstrukcija ‐ GREDA zaštićena RIDURIT pločama u zavisnosti faktora preseka F/V po proračunu 1,00 obavezan atest izvođača radova 26. Kanal od čeličnog lima sa oblogom od gipsanih ili FIREBOARD ili RIDURIT ploča 1,5 dve ploče FIREBOARD d=20 mm dve polče RIDURIT d=20 ili gipsane ploče ukupne debljine d=45 mm ZAKLJUČAK
Rešenja data arhitektonsko građevinskim projektom su zadovoljavajuća u okviru požarnih sektora.
7 Mere zaštite u glavnom projektu hidrotehničkih instalacija
7.1 Snabdevanje vodom
Snabdevanje objekta vodom rešeno je priključkom na postojeću vodovodnu u objektu na postojeće vertikale ili postojeće razvode ispod ploče ili u podu.
Za objekat je predviđeno postojeće merenje sanitarne potrošnje vode u postojećem vodomernom oknu.
Vodovodnu mrežu u objektu sačinjavaju: horizontalni razvodi rešeni ispod ploče etaža, vodovodne vertikale i ogranci koji povezuju pojedine sanitarne uređaje.
Hidrantska mreža objekta je postojeća i nije predmet ovog projekta.
Vodovodne cevi za razvod tople vode u zidu dodatno obaviti slojem talasaste hartije.
Na dnu svakog ogranka, postaviti zajednički propusni ventil, a ispod svakog točećeg mesta propusni ventil sa točkićem ili kapom prečnika prema projektu.
Vodovodne cevi postavljene ispod plafona i vidljive vertikale pričvrstiti za plafon dvodelnim obujmicama sa gumenim umetkom između obujmice i cevi, i zaštititi od eventualne kondezacije plaštom "Amstrong" sa lepljenjem spojeva.
Razvode u mokrim čvorovima i kuhinji izvesti tako da priključci budu u ravni finalne obrade zidova .
Posle grube montaže, vodovodnu mrežu privremeno zatvoriti čepovima i ispitati na probni pritisak koji meren na najnižem mestu treba da iznosi najmanje 12 bara. O samom ispitivanju sačiniti zapisnik koji treba da bude potpisan od strane nadzornog organa.
Pre puštanja u upotrebu celokupnu vodovodnu mrežu isprati i izvršiti dezinfekciju cevi u skladu sa važećim propisima. Kao dokaz o ispravnosti vode za piće iz mreže objekta pribaviti odgovarajuće analize od strane ndležne ustanove za kontrolu vode na teritoriji grada. HIDRAULIČKI PRORAČUN INSTALACIJE VODOVODA S obzirom da se hidrauličko opterećenje nije povečalo u odnosu na postojeće stanje pritisak u mreži zadovoljava uslove korišćenja vodovodne i kanalizacione mreže. Napomena : Korišćeni su podaci iz Glavnog projekta Vodovoda i kanalizacije Labaratorije u ul. Ratka Pavlovića iz 1977. godine.
8 Mere zaštite od požara u glavnom projektu elektro instalacija
Osnova za izradu ovog projekta je bio projektni zadatak investitora, glavni arhitektonsko ‐ građevinski projekat, sa projektima vodovoda i kanalizacije , grejanja i tehničkih uslova u skladu sa važećim tehničkim propisima koji regulišu ovu vrstu projektovanja.
NAPAJANJE
Celokupni razvod električne energije u objektu izvršen je preko glavne razvodne table smeštene u prizemlju objekta.
Za napajanje I sprata koristiće se postojeća razvodna tabla RT‐S odakle će se napajati još dve novoprojektovane razvodne table RT‐Sd i RT‐Sd1. U postojećoj razvodnoj RT‐S razvezati instalaciju prostorija koje se rekonstruišu. Napajanje novih razvodnih tabli izvesti kablovima tipa PP‐Y 5x6mm delom u zidu ispod maltera, a delom kroz montažni zid i plafon tipa knauf u PVC creva fi 23mm.
Napajanje potkrovlja izvedeno je pomoću postojećih razvodnih tabli RT‐D i RT‐P iz kojih se napajaju nove RT‐Pd i RT‐Dd. Napojne kablove privezati na postojeća rezervna EZ postolja. Napajanje RT‐Pd i RT‐Dd biće izvedeno kablom tipa PP‐Y 5x6mm2 u zidu ispod maltera.
Razvodne table na izraditi u kućištu od dva puta dekapiranog lima i ugraditi ih na zid na mestu predviđenim na crtežu i opremiti ih automatskim osiguračima za zaštitu strujnih krugova i odgovarajućim grebenastim prekidačem. Unutar tabli obeležiti strujne krugove i el. opremu.
Na vratima ormana nalaze se oznake ‐ natpisi: sa spoljašne strane nalazi se izlomljena crvena strelica i natpis »pažnja ‐ opasno po život« a sa unutrašnje strane »TN sistem« i oznake glavnih osigurača.
ZAŠTITA
Zaštitu od preopterećenja i kratkog spoja obezbeđuju predviđeni automatski osigurači, dimenzionisani prema presecima provodnika i predviđenim potrošačima, koji se stavljaju na početku svakog strujnog kruga i na mestima gde se smanjuje trajno dozvoljena struja provodnika. Osigurači su tako dimenzionisani da se postiže selektivnost u instalaciji. Zaštita od opasnog napona dodira u objektu će se izvesti sa postojećim sistemom TN, što znači da se u instalaciji nula i zaštitni vod vodde odvojeno, a u KPK izvršiti spajanje nultog i zaštitnog voda . Za povezivanje dodatih novih razvodnih tabli koristiće se šina izjednačenja potencijala u samim razvodnim tablama . Zaštita od slučajnog dodira delova pod naponom izvedena je zaštitnim izolovanjem tj. pokrivanjem delova pod naponom izolacionim materijalom koji može da se ukloni samo razaranjem. Za fabrički izrađenu opremu izolacija odgovara JUS‐u. Sva grananja vodova pod naponom izvedena su u razvodnim kutijama, a goli slobodni krajevi vodova završeni odgovarajućim stezaljkama.
EL. INSTALACIJA OSVETLJENJA
Instalacija osvetljenja izvedena je kablovima PP‐Y 3x1,5mm2 u zid ispod maltera. Paljenje osvetljenja izvedeno je pomoću prekidača u prostoriji, a za sanitarni čvor predvidjen je KIP prekidač za bojler i običan za osvetljenje.
Osvetljenje trpezarije izvedeno je sa nadgradnim plafonjerama sa običnim sijalicama a uključenje se vrši serijskim prekidačem na visini 1,5 met od gotovog poda, gde se pale plafonjere koje su prikazane na crtežu.
Osvetljenje hodničkog prostora i kancelarija izvedeno je fluo svetiljkama sa sjajnim rasterom, a uključenje se vrši običnim i serijskim prekidačima montiranim na zidu pored ulaznih vrata prostorija.
Za osvetljenje još su predvidjene i fluo svetiljke sa mlečnim difuzorom i to u prostorijama proizvodnje i spratu i kontrolne laboratorije na spratu.
Instalacija osvetljenja u cistim prostorijama izvedena je ugradnim fluo svetiljkama sa metalnim kućištem koje je plastificirano u beloj boji. Kao celina u panelnom sistemu osiguravaju nepropusnost nadpritiska u cistom prostoru. Zaštita svetiljki izvedena je u IP 54, IP65 ili IP66.
Svetiljke su postavljene u svemu prema šemi na crtežu datoj u prilogu.
EL. INSTALACIJA TERMIJE
U svim prostorijama predviđene su monofazne i trofazne šuko priključnice za opštu upotrebu kao i potrebni izvodi za termičke potrošače. Monofazne priključnice su sa zaštitnim kontaktom i montirati ih u zidu na visini 0,6m od poda, osim u kuhinji iznad radnih površina priključnice montirati na 1,2m od poda. Takođe i prekidač za uključenje i isključenje niskomontažnog bojlera izvesti provodnicima tipa PP‐Y 3x2,5mm2, i montirati na visini 1,2m od poda, a priključak izvesti monofaznom šuko priključnicom na visini 0.6m od poda.
U kuhinji i za potrebe mašina je predviđena trofazna šuko priključnica za priključak el. šporeta. El. instalaciju monofaznih šuko priključnica izvesti provodnicima tipa PP‐Y 3x2,5mm2 , a trofaznih priključnica, provodnicima tipa PP‐Y 5x2,5mm2 položenim u zidu ispod maltera. U podrumu je predvidjen priključak el. kotla kablom tipa PP‐Y 5x6mm2 koji se napaja iz GRT u prizemlju objekta.
U sanitarnim čvorovima su predviđeni izvodi za sušač ruku kablovima tipa PP‐Y 3x2.5mm.Izvode izvesti na 1.2m od poda. El. instalaciju priključnica izvesti provodnicima tipa PP‐Y 3x2,5mm2 položenim na zidu ispod maltera. El. instalaciju bojlera izvesti kablom PP‐Y 3x2,5mm2, a izvode za direktan priključak završiti na visini 1.5met od poda, i ostaviti rezervu u kablu u dužini od 0.7met za direktan priključak bojlera.
INSTALACIJA TELEFONA
Kablovi unutrašnjih telefonskih instalacija su tipa UTP 4x2x0,6mm2.
Instalacija telefona izvedena je UTP Cat 6 kablovima 4x2x0,6mm koji se vode kroz plastične cevi u zid ispod maltera, do Rack ormana u kancelariji .Od priključnog mesta na I spratu do Rack ormana provući kabl tipa IY(St)Y 10x2x0,6mm kroz PVC gibljivo crevo fi 16mm2. Instalaciju računarske mreže takodje izvesti UTP Cat 6 4x2x0,5mm2 kablovima od Rack ormana do RJ 45 priključnica u kancelariji. Izgled i sastav Rack ormana nije deo ovog projekta.
INSTALACIJA PANIČNE RASVETE
Za slučaj nestanka mrežnog napona upotrebljene se svetiljke za paničnu rasvetu sa odgovarajućom oznakom koja treba da obezbedi nesmetan i bezbedan ulaz ljudi iz prostorija. Svetiljke su stalno priključene na napon od 220V opremljene su aku baterijama koje obezbeđuju trajni rad ove svetiljke u trajanju od 3h . Svetiljke su montirane na zidu na visini 2.2m od poda, a njihova instalacija je izvedena provodnicima tipa PP 2x1,5mm2 položenim delom u zidu ispod maltera, a delom u montažni zid I plafon tipa knauf kroz PVC crevo fi 13,5mm.
PROTIVPOŽARNA INSTALACIJA
Instalaciju protivpožarnog sistema izvesti tako da se u slučaju pojave požara može dostupno i blagovremeno alarmirati korisnici objekta. Za slučaj alariranja pojave požara u objektu upotrebiće se ručni javljač požara. Ručni javljač požara tipa JPR‐01 montirati na zidu na visini 1,5m od poda. Alarmnu trubu montirati u prizemlju I na II spratu na zidu na visini 2,3m od poda,. El. instalaciju ručnih javljača požara izvesti provodnicima tipa JH(St)H 1x2x0,8 kroz halogen free gibljivo PVC crevo fi 11mm, alarmne trube provodnikom tipa NHXHX FE 180/E30 2x1,5mm2 položenim u zidu ispod maltera.
Na zidu pored ulaznih vrata u prizemlju ugradiće se jednozonska protivpožarna centrala. Napajanje energijom mora biti iz dva izvora. Prvi izvor je električna mreža, a drugi‐ zaptivena (želatinozna) akumulatorska baterija. Pri nestanku energije iz električčne mreže akumulatorska baterija automatski i bez prekida preuzima napajanje stabilne instalacije. Autonomija rada centrale u alarmnom stanju je 3h. Otvori za prolaz kablova se moraju obložiti negorivima materijalom iste otpornosti prema požaru kao i sama konstrukcija ( PLAMMAL‐om ) radi sprečavanja širenja protivpožarne opasnosti.
GROMOBRANSKA INSTALACIJA
Za zaštitu objekta od atmosferskog pražnjenja predvidjena je klasična gromobranska instalacija mrežnog tipa. Instalaciju čine prihvatni sistem od gromobranskih hvataljki, krovni prihvatni vodovi, odvodni vodovi, zemni uvodnici i uzemljivač. Prihvatni sistem objekta sastavljen je od kombinacija: prirodnih komponenti horizontalnih oluka i krovnog prihvatnog voda. Na krovnoj ravni krovni prihvatni vod izraditi od trake P20 FeZn 20x3mm koja je pričvršćena na krovnim potporama za slime i krov. Proračunom je dobijen III nivo zaštite, gde su odvodi udaljeni max 20 m, veličina okca 10 m. Hvataljka je izvedena po slemenu krova i popreko na krov kako bi se dobila okca potrebne veličine . Hvataljka je izvedena pocinkonanom trakom 20x3 mm na odgovarajuće držače. Horizontalne oluke na krovnoj ravni povezati sa krovnim prihvatnim vodovima trakom P20 i ukrsnim komadom, a za oluk stezaljkom za oluk P JUS.N.B4.908. Vrh spustnih vodova povezati stezaljkom za lim krova. Odvodne vodove izraditi od trake P20 FeZn 20x3mm i postaviti ih na “T” potpore po zidu objekta. Odvodne vodove spojiti sa krovnim prihvatnim vodovima ukrsnim komadima, a završiti ih u kutijama za merni spoj. Merne spojeve uraditi na mestu prikazanim na planu gromobranske instalacije, na visini od 1,5m od nivoa terena i spojiti ih sa postojećim odvodnim vodovima i zemnim uvodnicima. Zaključak : Električne instalacije su projektovane u skladu sa važećim tehničkim propisima i standardima iz ove oblasti.