• No se han encontrado resultados

ZOP Tekstualni Deo

N/A
N/A
Protected

Academic year: 2021

Share "ZOP Tekstualni Deo"

Copied!
68
0
0

Texto completo

(1)

1                        

GLAVNI PROJEKAT 

ZAŠTITE OD POŽARA

 

 

ZA IZVOĐENjE RADOVA NA ADAPTACIJI 

I INVESTICIONOM ODRŽAVANjU PRVOG I DRUGOG SPRATA  

ISTOČNOG DELA POSLOVNOG OBJEKTA Po+P+2 

na K.P.Br. 2152 K.O. Niš – Pantelej 

u ulici Pantelejska br.81, Niš 

INVESTITOR:  Zdravstvena ustanova „APOTEKA NIŠ“  Bulevar Dr Zorana Đinđića br.6, Niš  Mesto gradnje: na K.P.Br. 2152 K.O. Niš – Pantelej  u ulici Pantelejska br.81, Niš      Odgovorni projektant:  mr Slobodan Samardžić, dipl. inž. građ.           U Nišu, Decembra 2013. god.        

(2)

2 SADRŽAJ GLAVNOG PROJEKTA ZAŠTITE OD POŽARA

I OPŠTA DOKUMENTACIJA

1. Rešenje o registraciji privrednog subjekta 2. Rešenje o određivanju odgovorniog projektanta 3. Licenca odgovornog projektanta

4. Potvrda o važnosti licence odgovornog projektanta

5. Uverenje MUP-a o položenom stručnom ispitu iz oblasti ZOP-a

6. Izjava odgovornog projektanta o primeni tekućih propisa, standarda i mera zaštite

II TEKSTUALNI DEO

 

1  PODLOGE ZA IZRADU TEHNIČKE DOKUMENTACIJE ... 13 

2  Tehnički izveštaj ... 13 

2.1  Lokacija objekta ... 13 

2.2  Opis objekta ... 13 

2.3  Izdvojenost objekta ... 16 

2.4  Zapremina objekta ... 16 

2.5  Broj lica u objektu ... 16 

2.6  Kategorija tehnološkog procesa ... 16 

2.7  Mogućnost vatrogasne intervencije ... 17 

3  Procena opasnosti od požara ... 18 

3.1  Materije i materijali koji se koriste u objektima ... 22 

3.2  Klasifikacija materija i robe prema ponašanju u požaru SRPS Z.CO.005. ... 22 

3.3  Kategorizacija ugroženosti od požara... 24 

3.4  Kategorizacija objekata prema požarnom  opretećenju ... 25 

3.5  Procena opasnosti od požara u pojedinim delovima objekta ... 26 

4  Koncepcije zaštite od požara ... 27 

5  Relevantni parametri zaštite od požara ... 28 

5.1  Podela objekta na požarne segmente i požarne sektore ... 28  5.2  Određivanje stepena otpornosti prema požaru ... 29  5.3  Minimalno potrebno vreme otpornosti na dejstvo požara konstruktivnih elemenata  objekta ... 30  5.4  Potrebna količina vode za jedan požar ... 31  5.5  Odvođenje dima nastalog u požaru ... 31  5.6  Izbor materijala za enterijer za koji postoje posebni zahtevi u pogledu otpornosti  prema požaru ... 31  5.7  Procena opasnosti od požara koja potiče od tehnološkog procesa i materija koje se u  njemu koriste ili uskladištavaju ... 31 

6  Mere zaštite od požara u arhitektonsko-građevinskom projektu ... 32 

6.1.1  Urbanističke mere zaštite ... 32 

(3)

3

7  Mere zaštite u glavnom projektu hidrotehničkih instalacija ... 35 

7.1  Snabdevanje vodom ... 35 

8  Mere zaštite od požara u glavnom projektu elektro instalacija ... 36 

9  Mere zaštite od požara u projektu mašinskih instalacije ... 39 

10  Mobilne instalacije i uređaji za gašenje požara ... 42 

11  Opis evakuacionih puteva za spasavanje lica i imovine ... 44 

12  PRORAČUNI ... 45 

12.1  Proračun požarnog opterećenja požarnih sektora ... 45 

12.2  Proračun kapaciteta evakuacionih puteva u objektu ... 45 

12.3  Proračun vremena potrebnog za evakuaciju iz objekta ... 46 

12.1  Proračun gromobranske instalacije ... 48 

IZJAVA O ZADOVOLJENJU MERA ZAŠTITE OD POŽARA ... 51 

13  PREDMER I PREDRAČUN POTREBNIH APARATA ZA GAŠENJE ... 52 

LITERATURA ... 53 

14  DOKUMENTACIJA KVALITETA UGRAĐENIH GRAĐEVINSKIH ELEMENATA, OPREME, UREĐAJA, INSTALACIJA GRAĐEVINSKIH MATERIJALA ... 55 

 

(4)

Grafički prilozi    1. Legenda simbola  2. Situacioni plan  3. Osnova podruma – postojeće stanje  4. Osnova prizemlja – postojeće stanje  5. Osnova 1. sprata – novoprojektovano  6. Osnova 2. sprata – novoprojektovano  7. Presek  A – A   8. Gromobran ‐ Istočna fasada   9. Gromobran ‐ Zapadna  fasada   10. Gromobran ‐ Južna  fasada  11. Gromobran ‐ krov  12. Šema dojave požara         

(5)

I

OPŠTA DOKUMENTACIJA

     

(6)

Na osnovu Zakona o planiranju i izgradnji (SL. glasnik RS br.72/09, br. 81/09 i br. 24/11)  donosim:     

REŠENJE 

  o određivanju odgovornog  projektanta glavnog projekta zaštite od požara za:    

IZVOĐENjE RADOVA NA ADAPTACIJI

I INVESTICIONOM ODRŽAVANjU PRVOG I DRUGOG SPRATA ISTOČNOG DELA POSLOVNOG OBJEKTA Po+P+2

na K.P.Br. 2152 K.O. Niš – Pantelej u ulici Pantelejska br.81, Niš

Mesto gradnje:   na K.P.Br. 2152 K.O. Niš – Pantelej  u ulici Pantelejska br.81, Niš    Investitor:     Zdravstvena ustanova „APOTEKA NIŠ“  Bulevar Dr Zorana Đinđića br.6, Niš    odgovorni     Slobodan Samardžić, dipl.ing.građ.,   projektant:     lic.br. 317 6378 03  uv. MUP‐a RS br. 07 broj 152‐216/12        koji se u svemu mora pridržavati važećih propisa i odredbi gore navedenog Zakona o planiranju i  izgradnji Republike Srbije.       

(7)
(8)
(9)
(10)
(11)

II

TEKSTUALNI DEO

 

(12)

PROJEKTNI ZADATAK     Objekat:    POSLOVNI OBJEKAT Po+P+2  na K.P.Br. 2152 K.O. Niš – Pantelej  u ulici Pantelejska br.81, Niš   

 

Mesto gradnje:  na K.P.Br. 2152 K.O. Niš – Pantelej  u ulici Pantelejska br.81, Niš    Investitor:     Zdravstvena ustanova „APOTEKA NIŠ“  Bulevar Dr Zorana Đinđića br.6, Niš   

Uraditi  glavni  projekat  zaštite  od  požara  za  izvođenje  radova  na  adaptaciji  i  investicionom  održavanju prvog i drugog sprata istočnog dela poslovnog objekta Po+P+2 na K.P.br. 2152 K.O.  Niš – Pantelej u ulici Pantelejska br.81, Niš. 

 

Projekat zaštite od požara treba da sadrži sledeće: 

Tekstualnu  dokumentaciju,  tehnički  izveštaj  (tehničke  opise  objekta  i  instalacija  u  objektima,  procenu opasnosti od nastanka požara, stepen otpornosti objekata i konstruktivnih elemenata  na požar, prikaz svih mera zaštite od požara predviđenih u projektno‐tehničkoj dokumentaciji,  opis  evakuacionih  koridora  i  puteva  za  vatrogasne  intervencije  i  spašavanje,  kao  i  druge  elemente u vezi sa zaštitom od požara ). 

 

Numeričku  dokumentaciju  (proračune  ili  podatke  iz  propisa  o  stepenu  otpornosti  objekta  i  konstruktivnih elemenata na požar, požarnom opterećenju, potrebnim količinama sredstava za  gašenje  požara,  aparatima  za  početno  gašenje  požara,  proračun  evakuacije  iz  objekata,  kao  i  druge potrebne proračune).    Grafičku dokumentaciju gde su prikazane odgovarajućim simbolima sve mere zaštite od požara  predviđene u projektno‐tehničkoj dokumentaciji.    Dokumentacija se radi u svemu prema Zakonu o planiranju i izgradnji (Službeni glasnik  RS, broj  72/09) i u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara (Službeni glasnik  RS , broj 111/09).               Investitor,           

 

(13)

1 PODLOGE ZA IZRADU TEHNIČKE DOKUMENTACIJE 

 

  Prilikom  izrade  glavnog  projekta  zaštite  od  požara  za  predmetni  objekat  korišćena  je  sledeća projektna dokumentacija :  − Glavni arhitektonsko građevinski projekat   − Glavni projekat instalacija vodovoda i kanalizacije,  − Glavni projekat elektroinstalacija i  − Glavni mašinski projekat.   

2 Tehnički izveštaj 

 

Predmet  izrade  Glavnog  projekta  je  1.  i  2.  sprat  istočnog  dela  poslovnog  objekta  spratnosti   Po+P+2.  

2.1 Lokacija objekta 

Predmetna  katastarska  parcela  se  nalazi  na  uglu  ulice  Pantelejske  i  Dubrovačke  u  opštini  Pantelej, katastarska opština Niš – Pantelej, preko puta glavnog ulaza u kompleks fabrike Niteks  i na samom početku Knjaževačke ulice. 

Parcela je na ravnom terenu i pravougaonog oblika. 

Sa  zapadne  i  severne  strane,  predmetna  parcela  se  graniči  sa  katastarskom  parcelom  broj   2151/1 KO Niš – Pantelej, na kojoj su izgrađeni slobodnostojeći poslovni i privredni objekti   Na  predmetnoj  katastarskoj  parceli  postoji  jedan  objekat  podeljen  u  nekoliko  funkcionalnih  celina.  Objekat  je  povučen  od  ulica  Pantelejske  i  Knjaževačke  u  dubinu  parcele.  Iz  ulice  Dubrovačke  postoji  pasaž  kroz  koji  se  pristupa  u  zadnji  deo  dvorišta  iz  koga  se  ulazi  u  deo  objekta koji je predmet adaptacije i investicionog održavanja.   Pristup do objekta je moguć postojećim saobraćajnicama.  U neposrednoj okolini su stambeni i poslovni i objekti.    2.2 Opis objekta  

Horizontalna  i  vertikalna  regulacija  definisane  su  postojećim  gabaritima  i  postojećom   spratnošću objekta. 

Predmetni objekat je poslovne namene, deo objekta koji je predmet adaptacije i investicionog  održavanja  je  spratnosti  Po+P+2  i  u  funkcionalnom  smislu  predstavlja  nezavisnu  celinu  sa  sopstvenim ulazom.   Pešački prilaz i ulaz u objekat je iz pravca ulice Pantelejske, dok je kolski ulaz u zadnje dvorište  obezbeđen kroz pasaž iz ulice Dubrovačke.  Deo parcele između objekta i ulece Pantelejske u upotrebi je kao javna zelena površina.    ARHITEKTONSKO I FUNKCIONALNO REŠENjE 

Postojeći  objekat  se  sastoji  iz  tri  funkcionalno  nezavisne  celine  od  kojih  svaka  poseduje  sopstveni  ulaz.  Ambulanta  se  nalazi  u  zapadnom  delu  objekta  spratnosti  P+1,  sa  pešačkim  ulazom  iz  pravca  ulice  Pantelejske  i  pomoćnim  pešačkim  ulazom  i  kolskim  prilazom  iz  zadnjeg 

(14)

dela  dvorišta.  U  istočnom  delu  objekta  spratnosti  Po+P+2  nalaze  se  apoteka  i  galenska  laboratorija  sa  pratećim  prostorima.  Apoteka  ima  prilaz  iz  ulice  Pantelejske  dok  se  u  galensku  laboratoriju ulazi iz zadnjeg dela dvorišta.  

Podrumska etaža nalazi se ispod manjeg dela istočnog dela objekta i u podrumu se nalaze samo  tehničke prostorije. Do podruma se dolazi glavnim stepeništem  iz dela objekta koji ima namenu  galenske laboratorije. 

U  prizemlju  istočnog  dela  objekta  nalazi  se  jednim  delom  apoteka  a  drugim  delom  galenska  laboratorija. Prizemlje objekta nije predmet adaptacije. 

Vertikalne  komunikacije  u  istočnom  delu  objekta  koji  je  u  funkciji  galenske  laboratorije  čine  glavno stepenište i osobni lift.   Prvi i drugi sprat istočnog dela obejkta je u funkciji galenske laboratorije sa pratećim sadržajima.  Ovaj prostor je predmet adaptacije i investicionog održavanja objekta, ne računajući stepenište i  lift. Deo prvog sprata koji je predmet ove adaptacije ima površinu od 210m2, dok deo 2.sprata  koji je predmet ove adaptacije ima površinu od 177m2.  Na prvom spratu postoji erker duž čitave istočne fasade prema ulici Dubrovačkoj. 

Prvi  sprat  u  potpunosti  je  namenjen  proizvodnji  sterilnih  i  nesterilnih  rastvora  sa  pratećim  prostorijama sa kojima zajedno čine  tehnološke celine. Prilikom projektovanja adaptacije ovog  prostora  projektanti  su  se  pridržavali  smernica  u  pogledu  prostora  iz  Pravilnika  o  proizvodnji  galenskih galenskih lekova. 

Posebnu pažnju, treba obratiti prilikom adaptacije prostorija za izradu sterilnih rastvora koje u  tehničko‐tehnološkom  smislu  predstavljaju  veoma  zahtevnu  celinu.  Prostorije  u  kojima  se  vrši  izrada sterilnih rastvora treba  tretirati  kao „čiste sobe“ koje imaju svoje osobenosti u  pogledu  obrade,  primene  građevinskih  materijala  i  ugradnje  električnih  vodovodnih  i  mašinskih  instalacija. U ovim prostorijama strogo su kontrolisani filtrirani vazduh, natpritisak, temperatura,  osvetljenje i ostali parametri. 

Drugi sprat je izveden bez vidljivih kosina sa povlačenjem duž čitave fasade od ulice Dubrovačke,  tako  da  su  svi  prozorski  otvori  izvedeni  klasično  u  vertikalnoj  ravni,  bez  krovnih  prozora.  Krov  nad  ovim  delom  objekta  je  dvovodni,  sa  padovima  ka  ulici  i  unutrašnjem  dvorištu,  a  krovni  pokrivač je profilisani trapezasti lim sa izolacionim slojevima prema korisnom prostoru. 

 

KONSTRUKCIJA OBJEKTA  

Postojeći objekat je u konstruktivniom smislu tretiran kao skeletni sistem. Unutrašnji zidovi koji  se  uklanjaju  su  zidani  pregradni  zidovi  bez  ikakve  konstruktivne  namene,  tako  da  se  ovom  adaptacijom, ni na koji način ne utiče na promenu konstruktivne stabilnosti objekta. 

Svi  novi  pregradni  zidovi  su  laki  gips‐kartonski  zidovi  na  metalnoj  potkonstrukciji    tako  da  ne  utiču na promenu konstruktivne stabilnosti objekta.   Postojeća međuspratna konstrukcija iznad prizemlja i prvog sprata je armirano‐betonska ploča.   Postojeće stepenište i liftovsko jezgro urađeni su od armiranog betona.    OBRADA OBJEKTA   PODOVI 

Postojeći  podovi  na  prvom  spratu  u  svim  prostorijama  koji  su  predmet  adaptacije  skidaju  se  i  uklanjaju.  Postojeći  pod  je  od  keramičkih  pločica  dimenzija  20x10cm  postavljenih  na  cementnom  malteru,  star  30‐ak  godina.  Podne  pločice  uklanjaju  se  u  potpunosti  zajedno  sa 

(15)

podlogom, sve do betonske konstrukcije. U jednoj kancelarije na ovoj etaži postoji laminat nešto  novijeg datuma, koji se takođe uklanja u potpunosti sa podlogom sve do betonske konstrukcije.    Na  čitavoj  površini  prvog  sprata  (sem  stepeništa  i  lifta)  postavlja  se  novi  ravnajući  sloj  u  vidu  cementnog estriha pretpostavljene debljine 3‐5cm, kao podloga za završni epoksidni nalivni pod  sa  svim  potrebnim  predradnjama.  U  stepešnom  i  liftovskom    predprostoru  postoji  pod  od  livenog teraca koji se kao takav zadržava. Posebnu pažnju obratiti da niveleta novog epoksidnog  poda bude u niveleti postojećeg poda od livenog teraca, kako se ne bi javili prelazi između ove  dve  vrste  poda,  u  vidu  stepenika  koji  nisu  dozvoljeni  zbog  dovoza  i  odvoza  robe  kolicima.  Epoksidni pod na prvom spratu treba da bude kompaktan i gladak bez fuga i pora, otporan na  hemikalije.  Ne  treba  da  bude  antistatički.  U  mokrim  čvorovima  prvog  sprata,  na  podu  se  postavljaju pločice od granitne keramike. 

Postojeći  podovi  na  drugom  spratu  su  delimično  od  laminata  i  linoleuma.  Ovi  podovi  se  uklanjaju  do  pretpostavljene  cementne košuljice.  Na  postojeću  cementnu  košuljicu  postavljaju  se novi podovi od granitnih keramičkih pločica i laminata, zavisno od namene prostorije.    Podovi zajedničkog stepeništa i predprostora ispred lifta obloženi su livenim teracom i oni nisu  predmet adaptacije.    ZIDOVI I PLAFONI  Svi postojeći zidovi na prvom spratu obloženi su keramičkim pločicama do visine hč160cm dok  su naviše gletovani i bojeni. Na prvom spratu nema spuštenih plafona a svi postojeći plafoni su  gletovani i bojeni. Postojeći pregradni zidovi na prvom spratu  se delimično ruše i uklanjaju. Sa  svih  ostalih  zidova  potrebno  je  obiti  zidne  keramičke  pločice,  a  rupe  nastale  kao  posledica  obijanja, zakrpiti građevinskim lepkom sa fasadnom mrežicom, tako da zidne površine postanu  ravne.  

Novi pregradni zidovi izrađuju se od GK ploča na metalnoj potkonstrukciji. U svim prostorijama  na prvom spratu postavlja se spušteni plafon od GK ploča na metalnoj podkonstrukciji,  na  visini  od 280cm. 

U  prostorijama  na  prvom  spratu,  izuzev  mokrih  čvorova,  svi  zidovi  se  do  plafona  obrađuju  građevinskim lepkom radi stvaranja glatke površine za nanos zidnih epoksidnih premaza. 

U  zavisnosti  od  prostorije,  zidovi  se  do  plafona  ili  do  visine    h=160cm,  završno  obrađuju  epoksidnim zidnim masama sa svim predradnjama. Zidovi iznad visine  h=160cm se zajedno sa  novim spuštenim  plafonima, obrađuju gletovanjem i završnom akrilnom perivim bojom.  

U prostorijama gde su predviđeni epoksidni nanosi i na plafonu, novi spušteni plafon od GK na  metalnoj  podkostrukciji  obrađuje  se  na  isti  način  kao  i  zidovi,  nanosom  građevniskog  lepka  i  epoksidnih premaza sa svim potrebnim predradnjama.  

Zidovi i plafoni u prostorijama sterilnih rastvora tretiraju se epoksidnim premazima. Svi uglovi u  ovim  prostorijama  se  obrađuju  ugaonim  zaobljenim  PVC  ili  aluminijumskim  profilima.  Unutar  ovih prostorija ne treba da bude vidljivih izbočina. 

Postojeći zidovi na drugom spratu izvedeni su od GK ploča, na metalnoj potkonstrukciji, završno  su  gletovani  i  bojeni.  Postojeći  spušteni  plafoni  se  u  potpunosti  uklanjaju  dok  postojeći  zidovi  samo  delimično.  Novi  pregradni  zidovi  izvode  se  takođe  od  GK  ploča  na  metalnoj  potkonstrukciji.  Nakon  formiranja  nove  funkcionalne  šeme,  zidovi  i  novi  spušteni  plafoni  na  drugom spratu završno se gletuju i boje poludisperzivnom bojom. Zidovi u kontrolnoj laboratoriji 

(16)

oblažu se kiselootpornim keramičkim pločicama do visine h=160cm, dok se ostatak do plafona  gletuje i boji akrilnom bojom. 

Zidovi  i  plafoni  u  stepenišnom  i  liftovskom  delu  na  prvom  spratu  i  potkrovlju  gletuju  se  i  boje  poludisperzivnom bojom.  

 

UNUTRAŠNjA STOLARIJA I BRAVARIJA 

Sva  postojeća  šperovana  vrata  sa  drvenim  štokovima,  na  pregradnim  zidovima  unutar  prvog  sprata i potkrovlja demintiraju se i odvoze na deponiju.  

Na  čitavom  prvom  spratu  postavljaju  se  nova  vrata  od  aluminijumskih  profila  u  svemu  prema  šemama stolarije uz obaveznu konsultaciju sa arhitektom. 

Postojeće  pregrade  u  sterilnom  bloku,  od  aluminijumskih  profila  sa  zastakljenjem  trajno  se  uklanjaju. Na njihovo mesto dolaze GK zidovi posebno obrađeni epoksidnim premazima, u koje  se  ugrađuju  nova  vrata  i  prozori  koji  su  u  ravni  zidova,  a  u  svemu  prema  šemama  stolarije  i  detaljima proizvođača. 

Spoljna stolarija nije predmet adaptacije i zamene.   

OPREMANjE PROSTORIJA 

Unutrašnja laboratorijska oprema i inventar nije predmet ovog projekta. 

Prilikom  izvođenja  radova  prostorije  moraju  biti  prazne  sem  u  delu  sterilnih  rastvora  gde  nije  moguće izmeštanje autoklava, suvog sterilizatora i mašina za pranje boca. Ove mašine ostaju na  svojim pozicijama, ne izmeštaju se, već štite kako ne bi došlo do njihovog eventualnog oštećenja  ili prljanja.    SPOLjAŠNjA OBRADA OBJEKTA  Spoljašnja obrada objekta nije predmet ovog projekta. Sva spoljna stolarija ostaje ista, a ovim  projektom se nikako ne utiče na spoljni izgled objekta.   

Funkionalne  veze  pojedinih  prostorija  i  delova  objekta kao  i  njihovo  protivvpožarno  izdvajanje   prikazane su u grafičkom delu projekta.   2.3 Izdvojenost objekta Objekat je u nizu sa susednim objektom ambulante.    2.4 Zapremina objekta Zapremina objekta iznosi oko 2000 m3.    

2.5 Broj lica u objektu U objektu se može naći do 50 lica.

 

 

2.6 Kategorija tehnološkog procesa

Kategorija tehnološkog procesa prema ugroženosti od požara je K4.    

(17)

2.7 Mogućnost vatrogasne intervencije 

Za  intervenciju  gašenja  požara,  kao  i  spašavanje  ljudi  i  imovine  ugrožene  požarom  ili  drugim  elementarnim nepogodama intervenisaće gradska teritorijalna vatrogasna jedinica. 

S  obzirom  na  udaljenost  gradske  vatrogasne  jedinice  od  1  km  i  brzinu  kretanja  vatrogasnog  vozila  koja  iznosi  oko  60  km/h,  vreme  čekanja  na  dolazak  vatrogasaca  približno  se  može  izračunati na sledeći način, uzimajući u obzir i faktor saobraćajne gužve:  1. vreme na poziv      3 min  2. vreme pripreme za polazak    1 min  3. vreme kretanja vozila oko    2 min  Ukupno:      6 min   

Dobijeno  vreme  od  približno  6  minuta  za  početak  intervencije  je  povoljno  i  ono  obezbeđuje  efikasnu intervenciju i u slučaju pojave požara većeg intenziteta koji se ne očekuje u objektu ove  namene.  

 

(18)

Zapaljive supstance u Galenskoj laboratoriji

Zapaljive tečnosti za izradu preparata

klasa 3 ADR

Naziv supstance Potrošnja na godišnjem nivou Stanje u magacinu Aethanolum concentratum 1420 l 100 l Benzaldehid 10 l 5 l Cariophyli aetherolum 0.4 l 1 l Citri aetherolum 0.3 l 1 l Eucalipti aetherolum 1 l 1.5 l Methyl salicilat 3.5 l 0.5 l

Zapaljive čvrste supstance za izradu preparata

klasa 4.1. ADR

Kamfor 3.8 kg 2 kg

Mentol 2 kg 2 kg

Sulfur precipitatum 20 kg 10 kg

Zapaljive tečnosti u laboratoriji za kontrolu kvaliteta

klasa 3 ADR

Naziv supstance Potrošnja na godišnjem nivou Stanje u magacinu

aceton 0,5-1l 1l benzol 0,5l 2l dietiletar 5l 3l dietilamin 20ml 1l dibutilftalat 0,5l etanol conc 15-20l izopropilalkohol 1-2l 2l ksilol 1l 6l metanol 30-35l 19l n-propanol 20ml 1l n-amilalkohol 20ml 1l

(19)

N,N-dimetilformamid 20ml 1l

petroletar 5-8l 5l

hloroform 10l 17l

Zapaljive čvrste supstance u laboratoriji za kontrolu kvaliteta

klasa 4.1. ADR

cink 10g

difenilamin 2g 10g

(20)

Opis tehnološkog postupka u proizvodnji i u laboratoriji

Zapaljive supstance koje se koriste u Galenskoj laboratoiriji, za izradu galenskih lekova, cuvaju se u magacinskim prostorijama, u podrumu..

Ove supstance cuvaju se u metalnim ormanima, vodeci racuna o smernicama iz MSDS lista, koje smo u obavezi da imamo za svaku supstancu pojedinacno.

Temperatura se u magacinskim prostorijama svakodnevno meri i vodi odgovarajuci zapis iz kojeg se vidi da, u toku citave godine, ona varira u intervalu od 16-21ºC.

Temperatura u prostoriji za izradu nesterilnih rastvora na prvom spratu se takodje svakodnevno meri, evidentira u temperaturne liste, i u proseku je 20 C.

Zapaljive tecnosti

koje se koriste za izradu galenskih lekova su: Koncentrovani alkohol (96% )

Temperatura kljucanja 77-78 C

Izrada svih preparata sa konc. alkoholom vrsi se na sobnoj temperaturi. Nema primene toplote, koriscenja grejnih tela, za svo vreme postupka izrade rastvora i deljenja u odgovarajucu ambalazu.

1.Koristi se za izradu razblazenog alkohola 70%. Tehnoloski postupak izrade

Koncentrovani alkohol se, u originalnoj fabrickoj ambalazi (kantice od 5l) donosi iz magacina u prostoriju za izradu nesterilnih rasvora, na prvom spratu. Tu se vrsi rucno otvaranje kantica, isipanje u kotejner za mesanje, dodavanje preciscene vode, u odnosu voda : alkohol - 2:1, i dobijeni rastvosr se, u masini za deljenje rastvora, deli u bocice od 100 i 400ml.

2.Koristi se za izradu Losiona sa Klindamicinom, Losiona sa salicilnom kiselinom,… ( galenski lekovi – rastvori za spoljasnju primenu)

Tehnoloski postupak izrade

Svi ovi preparati izradjuju se u prostoriji za izradu nesterilnih rastvora, na prvom spratu. Farmaceutske aktivne supstance se rastvore u koncentrovanom alkoholu, (donosi se iz magacina u originalnoj fabrickoj ambalazi, kantice od 5l, rucno otvara) u kontejneru za mesanje, doda se preciscena voda, vrsi se mesanje i masinsko deljenje u odgovarajuce bocice.

Benzaldehid

Temperatura paljenja 64 C

Temperatura samozapaljivosti 190 C

Koristi se kao korigens mirisa u izradi galenskih lekova.

Izrada se vrsi u pristoriji za izradu nesterilnih rastvora, na prvom spratu. Tehnoloski postupak izrade:

U lonac za mesanje, zapremine 15 kg, nakon dodavanja i mesanja svih komponenata, doda se rastvor Benzaldehida, 10 ml, koji se meri menzurom, mesa se do homogenizacije i onda mast deli, na masini za deljenje masti, u kutijce.

Cariophyli aetheroleum, Citri aetheroleum, Eucalypti aetheroleum

Ovo su etarska ulja koja se koriste za izradu rastvora- u prostoriji za izradu nesterilnih rastvora na prvom spratu.

(21)

Uvidom u svaki pojedinacni postupak izrade galenskih lekova koji sadrze ova etrska ulja, vidi se da se ona nikad ne zagrevaju, nisu u kontaktu sa izvorom toplote, uvek se dodaju na kraju procesa izrade, znaci, na hladno. Odmeravanje potrebnih kolicina se vrsi menzurom ili tezinski.

Methyl salicilat

Temperatura paljenja 99 C

Temperatura samozapaljivosti 450 C

Ovo je tecna lekovita supstanca, koristi se u izradi Analgoantireumatske masti. Tehnoloski postupak izrade je isti i vaze ista pravila kao i za etarska ulja.

Zapaljive cvrste supstance

koje se koriste u procesu izrade galenskih lekova su:

Kamfor ( t paljenja 64 C; t samozapaljivosti 466 C ) Mentol ( t paljenja 96 C )

Sulfur precipitatum ( t samozapaljivosti 235 C)

Ove supstance se koriste za izradu nesterilnih rastvora, na prvom spratu.

U toku tehnoloskog procesa izrade preparata sa ovim supstancama, ne vrsi se njihovo zagrevanje, one nisu u kontaktu sa izvorom toplote, vec se dodaju pripremljenoj smesi nakon hladjenja, na hladno.

Zapaljive tecnosti u laboratoriji za kontrolu kvaliteta

Rad sa supstancama iz ove grupe obavlja se u digestoru, koji se nalazi u Laboratoriji za kontrolu, na drugom spratu. Za digestor je obezbedjena odgovarajuca ventilacija.

Podovi i zidovi u laboratoriji su od nezapaljivog materijala.

Supstanca Metanol sa ovog spiska koristi se u kolicini od 30-35l na godisnjem nivou, kako se vidi iz Priloga, pri cemu se, za analizu 1 serije Diazepama, koristi oko 3 l pomenutog Metanola. Rad se, kako je vec istaknuto, obavlja u digestoru.

Iz navedenog opisa tehnološkog postupka u proizvodnji i u laboratoriji procenjuje se da nije potrebna EX instalacija i dodatna ventilacija s obzirom na to da je predviđena prinudna ventilacija u podrumskoj ostavi i digestoru.

 

(22)

3 Procena opasnosti od požara 

  3.1 Materije i materijali koji se koriste u objektima    Klasifikacija požara prema vrsti zapaljivih materija SRPS ISO 3941   PREDMET STANDARDA  Ovim standardom se definiše klasa požara u skladu sa prirodom postojanosti materijala koji  su obuhvaćeni požarom. Znači, on ne definiše naročito klasu požara obuhvaćenu kao opasnost  od  električne  struje.  Standardom  su  predviđena  odgovarajuća  sredstva  za  gašenje,  prema  pojedinim klasama požara.  KLASIFIKACIJA POŽARA    Prema zapaljivosti materijala koji mogu biti obuhvašeni požarom, požari se razvrstavaju  u četiri klase i to:  Klasa A  Požari koji obuhvataju čvrste materije, često organske prirode pri čijem gorenju  se normalno formira žar,    Klasa B  Požari koji obuhvataju tečnosti ili utečljive čvrste materije,    Klasa C  Požari koji obuhvataju gasove,    Klasa D  Požari koji obuhvataju metale.      SREDSTVA ZA GAŠENJE POŽARA    Sredstva za gašenje požara pojedinih klasa navedena su u tabeli:  Sredstva za gašenje    A  B  C  D  Voda u punom plazu   

+

‐ 

Vodena magla   

+

+/‐

‐ 

Laka pena   

+/‐

+

‐ 

Teška pena   

+/‐

+

‐ 

BCE – prah   

+

+

‐ 

ABCE – prah   

+

+

+

‐ 

ABCD – prah   

+

+

+

Ugljen‐dioksid   

+

+

‐ 

Haloni   

+

+

‐ 

+  =  podesno sredstvo za gašenje  +/‐  =  ograničeno podesno sredstvo za gašenje  ‐  =  nepodesno sredstvo za gašenje  3.2 Klasifikacija materija i robe prema ponašanju u požaru SRPS Z.CO.005.    Ovim standardom se utvrdjuje klasifikacija materija i robe prema njihovom ponašanju na  visokim temperaturama nastalim u požaru.  VRSTE OPASNOSTI  Ex  materije i roba koje sadrže rizik od hemiske i fizičke eksplozije.  Fx  materije i roba koje direktno ili indirektno mogu učestvovati u  

(23)

procesu  sagorevanja  i  to  odavanjem  toplote,  energijom  samopaljenja,  oslobađanjem  zapaljivih  produkata  razlaganjem,  ubrzavanjem  procesa  sagorevanja (oksidaciona sredstva) ili oslobađanjem zapaljivih gasova ili toplote  u dodiru sa vodom. 

Dx  materije  i  roba  koje  nisu  lako  zapaljive,  ali  koje  se  ipak  pod  dejstvom  požara  (vatre,  dima  ili  vode  za  ašenje)  mogu  relativno  brzo  i  jako  oštetiti  (destrukcija  materijala).  KLASE OPASNOSTI  Klasa opasnosti I  ‐ veoma lako zapaljive i brzo sagorive materije,  Klasa opasnosti II  ‐ lako zapaljive i brzo sagorive materije,  Klasa opasnosti III  ‐ zapaljive materije,  Klasa opasnosti IV  ‐ sagorive materije,  Klasa opasnosti V  ‐ teško sagorive materije,  Klasa opasnosti VI  ‐ nezapaljive materije.    PODELA MATERIJA I ROBE PREMA AGREGATNOM STANJU I DRUGIM HEMIJSKIM OSOBINAMA   Prema agregatnom stanju na sobnoj temepraturi od 20°C i normalnom  pritisku od 1 bar materije i roba se dele na:    A  gasovite materije,    B  tečne materije,    čvrste materije.   Prema fizičko‐hemiskim osobinama materije i robu delimo na:  D  eksplozivne materije,  E  samozapaljive materije,  F  materije koje pri zagrevanju ispuštaju zapaljive i otrovne produkte,  G  oksidaciona sredstva,  H  nezapaljive materije koje sa vodom razvijaju zapaljive gasove,  I  nezapaljive materije koje sa vodom razvijaju toplotu  OZNAČAVANJE MATERIJE I ROBE PREMA NEKIM  DODATNIM OSOBINAMA  Tx  materija i roba stepena opasnosti V i VI, koja pod dejstvom požara    razvijaju otrovne ili zagušljive gasove – toksične materije,  Fu  materije i roba svih kategorija opasnosti, koje pod dejstvom požara    razvijaju u velikoj meri dim, čime spašavanje čine otežanim,  Ra  materije i roba svih kategorija opasnosti, koje pod dejstvom požara    kontaminiraju prostor radio‐aktivnim zračenjem,  Co  materije i roba svih kategorija opasnosti, koji pod dejstvom požara    razvijaju korozivne gasove i pare.    Analizom količine zapaljivih materijala u prostorijama, u objektu su mogući požari klase A, B i na  elektroinstalacijama. (klasifikacija SRPS ISO 3941).     

(24)

3.3 Kategorizacija ugroženosti od požara   

Osnova  za  izbor koncepcije  zaštite od  požara  čini  požarna ugroženost  odnosno  požarni  rizik. U prvom faktoru sjedinjene su sve komponente koje određuju mogućnost izbijanja požara i  štete koje on može prouzrokovati. Stoga ovaj kriterijum u kombinaciji sa drugim kriterijumima,  kao što su mogućnost spoljne intervencije i organizacije, određuje koncepciju zaštite.  Kriterijumi koji čine požarnu ugroženost objekta se diferenciraju na tri osnovna stepena:   mala požarna ugroženost (M)   srednja požarna ugroženost (S)   velika požarna ugroženost (V)    Na osnovu sledećih komponenti procenjuje se požarna ugroženost i rizik:  POŽARNI RIZIK PROSTORA M  S  V 1  IZVOR,  RAZVOJ  I POSLEDICE  POŽARA  ZAPALJIVOST  brzina sagorevanja  ZNAČAJ  POŽARA        POŽARNO OPTEREĆENJE  zgrade i inventara        OPASNO ŠIRENJE podela prost. br. spratova,  komunikacija    STVARANJE DIMA  zadimljenje, korozivne pare        UNIŠTIVOST  uticaj požara i pratećih pojava  KONCENTRACIJA VREDNOSTI  MATERIJALNA  ŠTETA        OPASNOST ZA LJUDE  LJUDSKE  ŽRTVE        2  VREME INTERVENCIJE          3  REAKCIJSKO VREME ZAŠTITNOG SISTEMA           

Prema  stručnom  uputstvu  o  kategorizaciji  radnih  organizacija  i  objekata,  a  prema  stepenu  ugroženosti od požara, objekat spada u kategoriju MALE požarne ugroženosti.  

 

(25)

3.4 Kategorizacija objekata prema požarnom  opretećenju    

  Uzimajući  u  obzir  proces  rada,  namenu  objekta,  broj  ljudi  koji  borave  u  objektima  i  fizičko‐hemijske  osobine  materijala  koji  se  nalaze  u  objektu,  može  se  konstatovati  da  objekat  nije ugrožen od požara pri propisanom režimu rada. 

 

  Specifično  požarno  opterećenje  je  izraženo  toplotom  svedenom  na  1  m2  površine  te  prostorije i isto se računa po SRPS U.J1.030, a po formuli      Pi = qi x Vi x Hi/S  gde je:        Pi ‐ specifično požarno opterećenje u KJ/m2    qi ‐ prividna gustina materijala u kg/m3    Vi ‐ zapremina materijala u m3     S ‐ površina osnove u kvadratnim metrima (m2)     Hi ‐ kalorična moć u KJ/kg   

  U  račun  ulaze  svi  gorivi  materijali  u  smislu  standarda  SRPS.U.J1.020  koji  su  sastavni  delovi zgrade instalacija i opreme (nameštaja) i materijali za koje je zgrada namenski izgrađena.      Prema navedenom standardu definisane su tri grupe požarnog opterećenja:  -nisko požarno opterećenje do 1000 MJ/m2  -srednje požarno opterećenje je od 1000‐2000 MJ/m2  -visoko požarno opterećenje je preko 2000 MJ/m2      U predmetnom objektu prostorije pripadaju različitim grupama požarnog opterećenja.    Na osnovu EURO ALARMA u II delu, grupa 5, Zbirke saveznih propisa iz oblasti zaštite od  požara i eksplozija, specifično požarno opterećenje za apoteku sa skladištem je 837 MJ/m2, tako  da objekat spada u grupu objekata sa niskim požarnim opterećenjem.    Shodno navedenom, objekat spada u grupu objekata sa niskim požarnim opterećenjem.       

(26)

3.5 Procena opasnosti od požara u pojedinim delovima objekta    Procena opasnosti od požara u objektu bazira na osnovu namene, funkcije, tehnoloških  procesa i požarnog opterećenja.     Do požara u objektu može doći usled:  − upotrebe otvorenog plamena (pušenje i sl.)  − neispravnosti, preopterećenja i neadekvatnog održavanja električnih uređaja i  instalacija  − zagrevanja obrtnih delova mašina 

− upotrebe  rešoa,  grejalica  i  drugih  grejnih  tela  sa  užarenim  ili  prekomerno  zagrejanim  površinama 

− upotreba  uređaja  za  zavarivanje,  lemljenje  i  letovanje  u  toku  izgradnje,  rekonstrukcije  objekta i u toku radnog procesa  − držanja i smeštaja materijala koji je sklon samozapaljenju  − samoupale i upale prljavštine i masnoće u kanalima za ventilaciju  − nekontrolisanog isticanja rastvarača, ulja iz kompresora frižidera i  − podmetanja požara    Kako postoji realna opasnost od nastanka požara u objektu, projektom će biti predviđene mere  zaštite od požara u skladu sa zakonom i pravilima struke.     

 

(27)

4 Koncepcije zaštite od požara  

 

Na  osnovu  procene  opasnosti  od  požara  u  objektu,  a  u  skladu  sa  zakonom  i  pravilima  struke  usvojena je sledeća koncepcija zaštite od požara: 

 Projekntim  rešenjem  je  omogućan  nesmetan  prilaz  specijalnim  vatrogasnim  i  spasilačkim  vozilima u slučaju požara i hitne intervencije.  

 Vatrogasnim vozilima omogućeno je da priđu objektu dve jedne strane  

 Na  zidovima  kojima  se  pristupa  se  nalaze  prozori,  vrata  ili  drugi  slični  otvori.  Postojeće  saobraćajnice imaju dovoljnu širinu za nesmetano kretanje i manevrisanje vatrogasnih vozila.    Oko objekta nema rastinja koje bi eventualno moglo preneti požar van predmetne lokacije.   Iz objekta u bezbedan prostor vodi izlaz sa zaokretnim vratima  

 Stepen otpornosti prema požaru elemenata i konstrukcija zgrade je usklađen sa projektovanim  stepenom otpornosti prema požaru pojedinih požarnih sektora objekta u skladu sa JUS.U.J1.240 

o Otpornost  prema  požaru  konstrukcija  tehničkih  prostorije  je  usklađena  sa  zahtevima  projektne otpornosti prema požaru, odnosno sa zahtevima posebnih propisa za pojedine  tehničke prostorije 

 Stepen  otpornosti  prema  požaru  elemenata  i  konstrukcija  zgrade  koji  nisu  obuhvaćeni  JUS.U.J1.240 je u skladi sa zahtevima JUS TP 21  

 Obezbediti ventilaciju u prostorijama u kojima se koriste zapaljive tečnosti i čvrste materije da se  ne bi stvorila eksplozivna atmosfera. 

 Obezbediti regulaciju temperature u prostorijama u kojima se koriste zapaljive tečnosti i čvrste  materije  tako  da  ambijentalna  temperatura  ne  bude  niža  od  najniže  tačke  paljenja  zapaljivih  materija. 

 Obezbediti da se u toku tehnoloskog procesa izrade preparata sa zapaljivim supstancama, ne vrsi  se  njihovo  zagrevanje,  da  one  ne  budu  u  kontaktu  sa  izvorom  toplote,    vec  da  se  dodaju  pripremljenoj smesi nakon hladjenja, na hladno. 

 EVAKUACIJA  

o U predmetnom objektu su obezbeđeni putevi normalne i nužne evakuacije. 

o Za  normalnu  i  nužnu  evakuaciju  iz  dela  objekta  predviđeni  su  horizontalni    koridori   dostupni iz svih prostorija u kojima borave lica 

o Kapacitet ovih koridora je  zadovoljavajući u odnosu na broj lica koji se evakuiše.  

o Rastojanja  od  polaznog  mesta  do  prvog  izlaza  prema  hodniku  (PI),  odnosno  izlaza  u  slučaju  nužde  omogućavaju  brzu  evakuaciju.  Rastojanje  od  prvog  do  etažnog  izlaza  je  manje od 30 metara.  o Minimalna širina otvora vrata je 0,92 cm u prostorijama u kojima boravi 10 lica, 1.00 m  do 50 lica, a dvokrilna vrata ili više dvokrilnih dovoljno radvojenih vrata u prostorijama u  kojima boravi do 200 lica.   o Visina vrata je minimalno 205cm.   o Evakuacioni putevi označeni su znacima na svetiljkama protivpanične rasvete, tablama sa  oznakama za usmeravanje i opremljeni alarnim instalacijama. 

Za  rukovođenje  evakuacijom  u  objektu  moraju  biti  zadužena  lica  koja  su  zaposlena  u  objektu.  Uprava objekta je obavezna da sačini plan zaštite od požara u kome će biti sadržana detaljna zaduženja  za  lica  koja  rukovode  evakuacijom,  kao  i  procedure  koje  moraju  sprovesti  zadužena  lica  u  slučaju  požarnog  alarmiranja.    Zborno  mesto  evakuisanih  iz  objekta  je  udaljeno  oko  20m  od  objekta.    Na  putevima evakuacije nije dozvoljeno bilo kakvo uskladištenje materijala kao i u pojasu 6m oko objekta.

(28)

5 Relevantni parametri zaštite od požara 

5.1 Podela objekta na požarne segmente i požarne sektore  Prema tehnološkoj povezanosti i požarnoj opasnosti objekat je podeljen na požarne sektore:    Podrum  PS1 – Prostorija za hidrocel  PS2 – Ostava  PS3 – Kotlarnica    Prizemlje  PS4 – Apoteka P=74,11 m2    Od podruma do II sprata –   PS5 – Poslovni deo objekta – galenska laboratorija P=460,15 m2    Ventilacioni kanal predstavlja poseban vertikalno orijentisan požarni sektor.    Podela na požarne sektore prikazana je u grafičkom delu projekta.       

(29)

5.2 Određivanje stepena otpornosti prema požaru 

U  smislu  klasifikacije  zgrada  prema  nameni,  izdvojenosti  i  visini,  predmetni  objekat  pripada  poslovnim zgradama spratnosti Po+P+2, visine manje od 30m, u odnosu na kotu saobraćajnice  na koju je moguć pristup vozila sa automehaničkim lestvama, te se kategoriše prema prema SRPS  TP 21.    KLASIFIKACIJI ZGRADE PREMA NAMENI, IZDVOJENOSTI I VISINI  Predmet projekta je poslovni objekat u nizu visine 7.10 m, tako da se objekat se klasifikuje kao  NJ1.      KLASIFIKACIJA ZGRADE PREMA BROJU LICA KOJA BORAVE U ZGRADI I POVRŠINI  POŽARNOG SEKTORA   Procenjeni broj lica u objektu je 40 te je klasa P2.   Površina dominantnog požarnog sektora je 579 m2 te je klasa P2.   Prema klasifikaciji za NP1 i P2 iz tabele T2 SOP se dobija II stepen otpornosti prema požaru (MO  – mala otpornost), saglasno SRPS U.J1.240.   

Zgrada  IS1  NS1  IS2  NS2  IS3  NS3  IP1  NP1  IP2  NP2  IP3  NP3  NJ3  IJ1  NJ1  IJ2  NJ2  IJ3 

P1  II  II  III  III  III  IV  II  II  II  III  III  IV  IV  P2  II  III  III  III  IV  IV  II  II  III  III  IV  IV  IV 

P3  III  III  III  IV  IV  IV  II  II  IV  IV  IV  IV  IV 

P4  III  III  IV  IV  IV  IV  III  III  IV  IV  IV  IV  IV 

P5  IV  IV  IV  IV  IV  IV  III  III  IV  IV  IV  IV  V 

P6  IV  IV  IV  IV  IV  IV  IV  IV  IV  IV  IV  V  V 

P7  IV  IV  IV  IV  IV  IV  IV  IV  IV  IV  V  V  V 

   

 

(30)

5.3 Minimalno potrebno vreme otpornosti na dejstvo požara konstruktivnih  elemenata objekta 

  Otpornost  na  dejstvo  požara  konstruktivnih  elemenata  je  njihova  sposobnost  da  sačuvaju  nosivost, onemoguće prodor vatre i da sačuva termičku izolaciju kada su izloženi dejstvu vatre (definicija  po  standardima  ISO  834/1995  i  SRPS.U.J1.070).  Vreme  otpornosti  na  dejstvo  požara  konstruktivnog  elementa, dela konstrukcije ili konstrukcije u celini predstavlja vreme u minutama za koje je obezbeđeno  ispunjenje traženih zahteva 

  Postoje tri kriterijuma za obezbeđenje otpornosti na dejstvo požara: 

− KRITERIJUM  STABILNOSTI:  Konsturkcija,  njen deo  ili pojedini elementi  moraju  sačuvati  svojstvo 

nosivosti, odnosno ne smeju se srušiti u požaru, za vreme gašenja ili neposredno posle gašenja  požara 

− KRITERIJUM  INTEGRITETA:    U  delovima  konstrukcije  izloženim  dejstvu  požara  ne  smeju  nastati 

pukotine kroz koje bi plamen ili zapaljivi gasovi mogli prodreti u susednu prostoriju   − KRITERIJUM IZOLACIJE: Srednja temperatura na strani koja nije izložena dejstvu požara ne sme  porasti više od 140 ºC u odnosu na početnu temperaturu pre nastanka požara.  Požarno opterećenje se utvrđuje na osnovu količina materija, toplotne moći te materije i površine  koju zauzima materija shodno SRPS J1. 030  Za materijale i konstruktivne elemente ugrađene u konstrukciju objekta minimalno potrebno vreme  otpornosti  na  dejstvo  požara  utvrđuje  se  saglasno  standardu  SRPS.U.J1.240  i  to  u  zavisnosti  od  vrste  građevinske konstrukcije, položaja u okviru objekta i usvojenog stepena otpornosti prema požaru.  

Minimalna  vremena  otpornosti  na  dejstvo  požara  za  različite  vrste  građevinskih  konstrukcija  u  zavisnosti od tipova konstrukcija dati su u tabeli 1.   Tabela1. Stepeni i vremena vatrootpornosti pojedinih vrsta građevinskih konstrukcija  Vrsta konstrukcije  Metoda  ispitivanja  SRPS U.  Položaj     Stepen otpornosti prema požaru (SOP) Otpornost prema  požaru elemenata/konstrukcija zgrade  I (NO)  II  (MO)  III  (SO)  IV   (VO)  V   (WO)  Noseći zid  J1.090  Unutar  požamih  sektora            1/4 1/2 1 1,5  2  Stub  J1.100  1/4 1/2 1 1,5  2  Greda  J1.114  — 1/4 1/2 1  1,5  Meduspratna  konstrukcija  J1.110  —  1/4  1/2  1,5 1/4 1/2 1/2  1  Nenoseći zid  J1 .090  Krovna konstrucija  /  / — 1/4 1/2 1/2  1 Zid  J1.092  Na granici  požarnih  sektora        1/4 1 1,5 2  3  Meduspratna  konstrukcija  J1.110  1/4  1/2  1  1,5  2  Vrata i klapne do  3,6 m2  J1.160  1/4  ¼  1/2  1  1,5  Vrata > 3,6 m2  J1.160  1/4 1/2 1 1,5  2 Konstrukcija  evakuacionoq puta    / negoriv  materij 1/2  1/2  1  1,5 

Fasadni zida)  J1.092  Spoljne  konstrukcije 

1/2 1/2 1  1 

Krovni pokrivać6'  J1.140  — 1/4 1/2 3/4  1 

(31)

5.4 Potrebna količina vode za jedan požar    

1. Kategorija tehnološkog procesa     K – 4  2. Stepen otpornosti objekta       II stepen  3. Potrebna količina vode za jedan požar  

prema tabeli br. 2 u  Sl. listu SRJ br. 30/91 i podacima A, B i C  kao i  ukupne zapremine  objekta  do  3000  m3  potrebna  količina  vode  za  jedan  požar  iznosi  10l/sek  što  treba  da  obezbedi spoljna mreža. 

Potrebna količina vode za požarne potrebe u objektu q= 5 l/sek. prema tabeli 3 u Sl. listu  SRJ br. 30/91 god.  

 

5.1 Ventilacija prostorija 

U  ostavi  zapaljivih  materija  u  podrumu  obezbeđena  je  prinudna  ventilacija  preko  postojećeg  kanala i krovnog ventilatora.  

 

Rad  sa  zapaljivim  matrijama  u  Laboratoriji  za  kontrolu  obavlja  se  u  digestoru.  Za    digestor  je  obezbedjena odgovarajuca ventilacija.    5.2 Odvođenje dima nastalog u požaru  U predmetnom objektu se za odvođenje dima iz objekta previđa prirodna ventilacija.     5.3 Izbor materijala za enterijer za koji postoje posebni zahtevi u pogledu  otpornosti prema požaru   

Žaluzine  i  sve  vrste  roletni  postavljenih  sa  spoljne  strane  pozora  moraju  biti  izrađene  od  negorivog materijala.  Izolacija i obloge zidova u prostorijama u kojima se nalaze mokri čvorovi  mogu biti i od gorivog materijala (plastika, emajlirani tvrdi lesonit i sl.). 

 

5.4 Procena opasnosti od požara koja potiče od tehnološkog procesa i materija  koje se u njemu koriste ili uskladištavaju 

U  objektu  nije  dozvoljeno  skladiranje  benzina,  rastvarača  i  lako  zapaljivih    i  eksplozivnih 

(32)

6 Mere zaštite od požara u arhitektonsko‐građevinskom projektu 

  6.1.1 Urbanističke mere zaštite  Urbanističke mere zaštite od požara uslovljene su položajem objekta, koji je definisan u  poglavlju koje se odnosi na lokaciju.  Projekntim rešenjem je omogućan nesmetan prilaz specijalnim vatrogasnim i spasilačkim  vozilima u slučaju požara i hitne  intervencije. Postojeće saobraćajnice imaju dovoljnu širinu za  nesmetano kretanje vatrogasnih vozila.   Na zidovima kolima se pristupa se nalaze prozori, vrata ili drugi slični otvori.  

Oko  objekta  nema  rastinja  koje  bi  eventualno  moglo  preneti  požar  van  predmetne  lokacije.  Iz objekta u bezbedan prostor vode najmanje dva izlaza. 

 

6.1.2 Arhitektonske i konstruktivne karakteristike objekta  

Gradjevinsko  rešenje  objekta  je  takvo  da  obezbedjuje  usvojenu  vatrootpornost  (armirno  betonske  konstrukcije,  zidovi,  stubovi,  armirano  betonska  medjuspratna  konstrukcija,  odgovarajuće dimenzije i vrste materijala pregradnihi i obimnih zidova, itd.)  

NOSEĆI ELEMENTI I KONSTRUKCIJE  

Zidovi na granici požarnih sektora su od pune opeke i opekarskog bloka minimalne debljine d=25  cm i otporni prema požaru najmanje 60 minuta, a zidovi u podrumu 120 minuta. 

Međuspratne  konstrukcije  na  granici  požarnih  sektora  su  armiranobetonske  otporne  prema  požaru najmanje 30 minuta, a iznad podruma 90 minuta.  Noseći i fasadni zidovi su pune opeke i opekarskog bloka minimalne debljine d=25 cm i otporni  su prema požaru najmanje 30 minuta.   Stubovi i grede su od betona minimalne debljine d=25 cm i otporni su prema požaru najmanje  30 minuta.   Međuspratne konstrukcije su armiranobetonske otporne prema požaru najmanje 30 minuta.  Nosive grede i nenoseći unutrašnji zidovi moraju biti otporni prema požaru 30 minuta.  Stepenice su od armiranog betona debljine 15cm i otporne prema požaru najmanje 30 minuta.   KONSTRUKCIJE NA EVAKUACIONOM PUTU su otporne prema požaru najmanje 30 minuta.   KROVNA  KONSTRUKCIJA  je  drvena  iznad  međuspratne  konstrukcije  i  ispod  negorivog  krovnog  pokrivača od lima. 

Izolacija fasadnih plafona prema krovnoj konstrukciji je od mineralne vune.  

Vrata prostorije za hidrocel su otporna prema požaru najmanje 90 minuta i imaju mehanizam za  samozatvaranje.  Vrata  tehničkih  prostorija  u  podrumu  su  otporna  prema  požaru  najmanje  60  minuta i imaju mehanizam za samozatvaranje, a na spratu 15 minuta.  

Sva  protivpožarna  vrata  moraju  imati  izveštaj  o  ispitivanju  vrata  za  traženu  otpornost  prema  požaru (SRPS U.J1.160) izdat od strane akreditovane laboratorije u Republici Srbiji.  

Na delu krova prema putevima evakuacije je plafon od gipsanih ploča otporan prema požaru 30  minuta.  Obloge  ventilacionog  kanala  su  od  gipsanih  ploča  otpornih  prema  požaru  30  minuta.  Plafoni  i  obloge  kanala  moraju  imati  izveštaj  o  ispitivanju  za  traženu  otpornost  prema  požaru (SRPS U.J1.160) izdat od strane akreditovane laboratorije u Republici Srbiji.  

Sve  ostale  konstrukcije  objekta  koje  nisu  izdvojene  u  prethodnom  tekstu  moraju  da  ispune  uslove za II SOP.  

(33)

Vatrootpornost delova konstrukcije  Određena na osnovu standarda za ispitivanje otpornosti prema požaru:  SRPS U J1.090 – ispitivanje otpornosti zidova protiv požara  SRPS U J1.100 – ispitivanje otpornosti stubova protiv požara  SRPS U J1.110 – ispitivanje otpornosti međuspratnih konstr. protiv požara  SRPS U J1.114 – ispitivanje otpornosti greda protiv požara  SRPS U J1.140 – ispitivanje otpornosti krovnih pokrivača protiv požara  SRPS U J1.160 – ispitivanje otpornosti vrata, prozora i poklopaca  SRPS U J1.043 – ispitivanje otpornosti vrata, prozora i poklopaca  SRPS U.J1.150:1993 – Ispitivanje otpornosti protiv požara – učešće visećih   plafona u zaštiti čeličnih nosača u podnim i krovnim sklopovima 

SRPS  U.J1.042/2000  i  SRPS  U.J1.043/2000  –  Povećanje  otpornosti  prema  požaru  čeličnih  konstrukcija  ekspandirajućim premazima ili zaštitnim oblogama, prema SRPS U.E7.154/1997, 

 

TABELARNI PRIKAZ VATROOTPORNOSTI DELOVA KONSTRUKCIJE 

Materijal  Dim. (cm)  Vatrootpor‐

nost (h)  Primedbe  1.Zid od pune opeke  25  12  6  1  nemalterisan  ‐  2.Zid od pune opeke    12  12  2  1  obostr.malter. 1,5cm  nemalterisan  3.Dvoslojni zid od pune opeke  2x12 6 obostrano malterisan  4.Zid od šuplje opeke  22  10  2  1  obostrano malterisan  obostrano malterisan  5.Zid od šupljih betonskih blokova  12  7,5  6  2  1  0.5  agregat   smrvljena opeka, šljaka  6.Armirano betonski zid   10  7,5  22,5  18 2  1  6  4 agregat šljunak   opeka, šljunak  opeka, šljunak  opeka, šljunak  7.Zid od nabijenog betona  12  10  7,5  10  2  1  0.5  2  agregat šljunak   agregat šljunak   agregat šljunak   agregat opeka, šljaka  8. Armirano betonski stub   30x30  25x25  20x20  2  1  0,5    9. Armirano betonski stub sa oblogom   30x30  26x26 4(3)  2   10. Čelični stub obzidan opekom   12  7,5  5  6  4  2 

debljina  opeke  i  betonske  ispune  između zida i stuba   11.Armirano betonska međuspratna  konstrukcija   18  15  12  10  9  6  4  2  1  0,5    12.Sitnorebrasta međuspratna  konstrukcija  monta, fert, avramenko    2  1,5 sa donje strane omalterisana  sa spuštenim plafonom  13.Armirano betonska podvlaka  6  5  4  2,5  4  2  1  0,5  malterisano d=2 cm   

(34)

Materijal  Dim. (cm)  Vatrootpor‐ nost (h)  Primedbe  14   Noseći zidovi od penobetona          24  20  17.5  15  11.5  3  2  1.5  1  0,5  obostrano malterisan   15.  Pregradni zidovi od penobetona   15  11.5  10  7.5 3  2  1.5  1 obostrano malterisan  

16.  Zid  sa  obostranom  oblogom  od  gips‐ kartonskih ploča d=12.5 mm GKF  10  12.5  15.0  0,5  1.5  3.0  obostrano po 1 ploča   obostrano po 2 ploče  obostrano po 3 ploče  17. Čelična krovna konstrukcija  zaštićena  oblogom od gips‐kartonskikh ploča  d=12.5 mm    0,5  1  1,5  jedna gipskartonska ploča   dve gipskartonske ploče     

18.  Čelična  krovna  konstrukcija  –  rešetka 

zaštićena  premazima  za  metal 

otpornim prema dejstvu vatre (zavisno  od faktora preseka F/V)  0,2  0,3  0,5  0,6 0,5  1  1,5  2

debljina  premaza  prema  tehnologiji  proizvođača   (npr. ADING, PROTHERM STEEL,  ...)  19. Čelična konstrukcija zaštićena oblogom  od vatrootpornih gips‐kartonskikh  ploča d=20 mm    1,5      dve gipskartonske ploče   ridurit ploče     20. Sendvič krovni paneli sa ispunom od  kamene vune   6  8  10  15  20    obavezan  atest proizvođača  panela  21. Sendvič fasadni paneli sa ispunom od  kamene vune   6  8  10  15  20    obavezan  atest proizvođača  panela  22. Monolitni spušteni plafon sa  podkonstrukcijom    0,5  1.5  jedna ploča (GKF, AMF ili sl....)  dve ploče  (GKF, AMF ili sl. )  23. Čelična konstrukcija zaštićena oblogom  od vatrootpornih gipsanih ploča     1,50      dve GKF ploče   ridurit ploče    24. Čelična konstrukcija ‐ STUB zaštićen  RIDURIT pločama u zavisnosti faktora  preseka F/V   po proračunu  1,50    obavezan  atest izvođača  radova  25. Čelična konstrukcija ‐ GREDA zaštićena  RIDURIT pločama u zavisnosti faktora  preseka F/V   po proračunu  1,00    obavezan  atest izvođača  radova  25. Čelična konstrukcija ‐ GREDA zaštićena  RIDURIT pločama u zavisnosti faktora  preseka F/V   po proračunu  1,00    obavezan  atest izvođača  radova  26. Kanal od čeličnog lima sa   oblogom od  gipsanih ili FIREBOARD ili RIDURIT  ploča      1,5  dve ploče FIREBOARD d=20 mm  dve polče RIDURIT d=20  ili gipsane ploče ukupne debljine d=45  mm     ZAKLJUČAK  

Rešenja  data  arhitektonsko  građevinskim  projektom  su  zadovoljavajuća  u  okviru  požarnih  sektora. 

(35)

7 Mere zaštite u glavnom projektu hidrotehničkih instalacija 

 

7.1 Snabdevanje vodom   

Snabdevanje  objekta  vodom  rešeno  je  priključkom  na  postojeću  vodovodnu  u  objektu  na  postojeće vertikale ili postojeće razvode ispod ploče ili u podu.  

Za  objekat  je  predviđeno  postojeće    merenje  sanitarne  potrošnje  vode  u  postojećem  vodomernom oknu. 

Vodovodnu  mrežu  u  objektu  sačinjavaju:  horizontalni  razvodi  rešeni  ispod  ploče  etaža,  vodovodne vertikale i ogranci koji povezuju pojedine sanitarne uređaje. 

 

Hidrantska mreža objekta je postojeća i nije predmet ovog projekta. 

Vodovodne cevi za razvod tople vode u zidu dodatno obaviti slojem talasaste hartije. 

Na  dnu  svakog  ogranka,  postaviti  zajednički  propusni  ventil,  a  ispod  svakog  točećeg  mesta  propusni ventil sa točkićem ili kapom prečnika prema projektu.  

Vodovodne  cevi  postavljene  ispod  plafona  i  vidljive  vertikale  pričvrstiti  za  plafon  dvodelnim  obujmicama sa gumenim umetkom između obujmice i cevi, i zaštititi od eventualne kondezacije  plaštom "Amstrong" sa lepljenjem spojeva.  

Razvode  u  mokrim  čvorovima  i  kuhinji  izvesti  tako  da  priključci  budu  u  ravni  finalne  obrade  zidova . 

Posle  grube  montaže,  vodovodnu  mrežu  privremeno  zatvoriti  čepovima  i  ispitati  na  probni  pritisak koji meren  na  najnižem  mestu  treba  da  iznosi  najmanje  12  bara.  O  samom  ispitivanju  sačiniti zapisnik koji treba da bude potpisan od strane nadzornog organa.  

Pre puštanja u upotrebu celokupnu vodovodnu mrežu isprati i izvršiti dezinfekciju cevi u skladu  sa  važećim  propisima.  Kao  dokaz  o  ispravnosti  vode  za  piće  iz  mreže  objekta  pribaviti  odgovarajuće analize od strane ndležne ustanove za kontrolu vode na teritoriji grada.    HIDRAULIČKI PRORAČUN  INSTALACIJE VODOVODA    S obzirom da se hidrauličko opterećenje nije povečalo u odnosu na postojeće stanje pritisak u  mreži zadovoljava uslove korišćenja vodovodne i kanalizacione mreže.     Napomena :  Korišćeni su podaci iz Glavnog projekta Vodovoda i kanalizacije Labaratorije u ul. Ratka Pavlovića  iz 1977. godine. 

 

(36)

8 Mere zaštite od požara u glavnom projektu elektro instalacija  

 

Osnova  za  izradu  ovog  projekta  je  bio  projektni  zadatak  investitora,  glavni  arhitektonsko  ‐ građevinski projekat, sa projektima vodovoda i kanalizacije , grejanja i tehničkih uslova u skladu  sa važećim tehničkim propisima koji regulišu ovu vrstu projektovanja.  

 

NAPAJANJE 

Celokupni  razvod  električne  energije  u  objektu  izvršen  je  preko  glavne  razvodne  table  smeštene u prizemlju objekta. 

Za napajanje I sprata koristiće se postojeća razvodna tabla RT‐S odakle će se napajati još  dve  novoprojektovane  razvodne  table  RT‐Sd  i  RT‐Sd1.  U  postojećoj  razvodnoj  RT‐S  razvezati  instalaciju prostorija koje se rekonstruišu. Napajanje novih razvodnih tabli izvesti kablovima tipa  PP‐Y 5x6mm delom u zidu ispod maltera, a delom kroz montažni zid i plafon tipa knauf u PVC  creva fi 23mm.    

Napajanje potkrovlja izvedeno je pomoću postojećih razvodnih tabli RT‐D i RT‐P iz kojih  se  napajaju  nove  RT‐Pd  i  RT‐Dd.  Napojne  kablove  privezati  na  postojeća  rezervna  EZ  postolja.  Napajanje RT‐Pd i RT‐Dd biće izvedeno kablom tipa PP‐Y 5x6mm2 u zidu ispod maltera. 

Razvodne table na izraditi u kućištu od dva puta dekapiranog lima i ugraditi ih na zid na  mestu predviđenim na crtežu i opremiti ih automatskim osiguračima za zaštitu strujnih krugova i  odgovarajućim grebenastim prekidačem. Unutar tabli obeležiti strujne krugove i el. opremu.  

Na  vratima  ormana  nalaze  se  oznake  ‐  natpisi:  sa  spoljašne  strane  nalazi  se  izlomljena  crvena strelica i natpis »pažnja ‐ opasno po život« a sa unutrašnje strane »TN sistem« i oznake  glavnih osigurača. 

  

ZAŠTITA  

Zaštitu od preopterećenja i kratkog spoja obezbeđuju predviđeni automatski osigurači,  dimenzionisani  prema  presecima  provodnika  i  predviđenim  potrošačima,  koji  se  stavljaju  na  početku  svakog  strujnog  kruga  i  na  mestima  gde  se  smanjuje  trajno  dozvoljena  struja  provodnika. Osigurači su tako dimenzionisani da se postiže selektivnost u instalaciji.  Zaštita od opasnog napona dodira  u objektu će se izvesti sa postojećim sistemom TN,  što znači da se u instalaciji nula i zaštitni vod vodde odvojeno, a u KPK izvršiti spajanje nultog i  zaštitnog voda .  Za povezivanje dodatih novih razvodnih tabli  koristiće se šina izjednačenja potencijala u  samim razvodnim tablama .   Zaštita od slučajnog dodira delova pod naponom izvedena je zaštitnim izolovanjem tj.  pokrivanjem  delova  pod  naponom  izolacionim  materijalom  koji  može  da  se  ukloni  samo  razaranjem.  Za  fabrički  izrađenu  opremu  izolacija  odgovara  JUS‐u.  Sva  grananja  vodova  pod  naponom  izvedena  su  u  razvodnim  kutijama,  a  goli  slobodni  krajevi  vodova  završeni  odgovarajućim stezaljkama. 

 

EL. INSTALACIJA OSVETLJENJA 

(37)

Instalacija  osvetljenja  izvedena  je  kablovima  PP‐Y  3x1,5mm2  u  zid  ispod  maltera.  Paljenje  osvetljenja  izvedeno  je  pomoću  prekidača  u  prostoriji,  a  za  sanitarni  čvor  predvidjen  je  KIP  prekidač za bojler i običan za osvetljenje.  

Osvetljenje  trpezarije  izvedeno  je  sa  nadgradnim  plafonjerama  sa  običnim  sijalicama  a  uključenje se vrši serijskim prekidačem na visini 1,5 met od gotovog poda, gde se pale plafonjere  koje su prikazane na crtežu. 

Osvetljenje hodničkog prostora i kancelarija izvedeno je fluo svetiljkama sa sjajnim rasterom, a  uključenje  se  vrši  običnim  i  serijskim  prekidačima  montiranim  na  zidu  pored  ulaznih  vrata  prostorija. 

Za  osvetljenje  još  su  predvidjene  i  fluo  svetiljke  sa  mlečnim  difuzorom  i  to  u  prostorijama  proizvodnje i spratu i kontrolne laboratorije na spratu. 

Instalacija osvetljenja u cistim prostorijama izvedena je ugradnim fluo svetiljkama sa metalnim  kućištem  koje  je  plastificirano  u  beloj  boji.  Kao  celina  u  panelnom  sistemu  osiguravaju  nepropusnost nadpritiska u cistom prostoru. Zaštita svetiljki izvedena je u IP 54, IP65 ili IP66.  

Svetiljke su postavljene u svemu prema šemi na crtežu datoj u prilogu.    

EL. INSTALACIJA TERMIJE 

U  svim  prostorijama  predviđene  su  monofazne  i  trofazne  šuko  priključnice  za  opštu  upotrebu  kao i potrebni izvodi za termičke potrošače. Monofazne priključnice su sa zaštitnim kontaktom i  montirati  ih  u  zidu  na  visini  0,6m  od  poda,  osim  u  kuhinji  iznad  radnih  površina  priključnice  montirati na 1,2m od poda. Takođe i prekidač za uključenje i isključenje niskomontažnog bojlera  izvesti provodnicima tipa PP‐Y 3x2,5mm2, i montirati na visini 1,2m od poda, a priključak izvesti  monofaznom šuko priključnicom na visini 0.6m od poda. 

U kuhinji i za potrebe mašina je predviđena trofazna šuko priključnica za priključak el. šporeta.  El.  instalaciju  monofaznih  šuko  priključnica  izvesti  provodnicima  tipa  PP‐Y  3x2,5mm2  ,  a  trofaznih  priključnica,  provodnicima  tipa  PP‐Y  5x2,5mm2  položenim  u  zidu  ispod  maltera.    U  podrumu  je  predvidjen  priključak  el.  kotla  kablom  tipa  PP‐Y  5x6mm2  koji  se  napaja  iz  GRT  u  prizemlju objekta. 

U sanitarnim čvorovima su predviđeni izvodi za sušač ruku kablovima tipa PP‐Y 3x2.5mm.Izvode  izvesti  na  1.2m  od  poda.  El.  instalaciju  priključnica  izvesti  provodnicima  tipa  PP‐Y  3x2,5mm2  položenim na zidu ispod maltera. El. instalaciju bojlera izvesti kablom PP‐Y 3x2,5mm2, a izvode  za  direktan  priključak  završiti  na  visini  1.5met  od  poda,  i  ostaviti  rezervu  u  kablu  u  dužini  od  0.7met za direktan priključak bojlera.  

 

INSTALACIJA TELEFONA 

Kablovi unutrašnjih telefonskih instalacija su tipa UTP 4x2x0,6mm2. 

 Instalacija telefona izvedena je UTP Cat 6 kablovima 4x2x0,6mm koji se vode kroz plastične cevi  u  zid  ispod  maltera,  do  Rack  ormana  u  kancelariji  .Od  priključnog  mesta  na  I  spratu  do  Rack  ormana provući kabl tipa IY(St)Y 10x2x0,6mm kroz PVC gibljivo crevo fi 16mm2.   Instalaciju računarske mreže takodje izvesti UTP Cat 6 4x2x0,5mm2 kablovima od Rack ormana  do RJ 45 priključnica u kancelariji.  Izgled i sastav Rack ormana nije deo ovog projekta.     

(38)

INSTALACIJA PANIČNE RASVETE 

Za  slučaj  nestanka  mrežnog  napona  upotrebljene  se  svetiljke  za  paničnu  rasvetu  sa  odgovarajućom oznakom koja treba da obezbedi nesmetan i bezbedan ulaz ljudi iz prostorija.  Svetiljke su stalno priključene na napon od 220V opremljene su aku baterijama koje obezbeđuju  trajni rad ove svetiljke u trajanju od 3h . Svetiljke su montirane na zidu  na visini 2.2m od poda, a  njihova  instalacija  je  izvedena  provodnicima  tipa  PP  2x1,5mm2  položenim  delom  u  zidu  ispod  maltera, a delom u montažni zid I plafon tipa knauf kroz PVC crevo fi 13,5mm.  

 

PROTIVPOŽARNA INSTALACIJA 

Instalaciju  protivpožarnog  sistema  izvesti  tako  da  se  u  slučaju  pojave  požara  može  dostupno  i  blagovremeno  alarmirati  korisnici  objekta.  Za  slučaj  alariranja  pojave  požara  u  objektu upotrebiće se ručni javljač požara. Ručni javljač požara tipa JPR‐01 montirati na zidu na  visini 1,5m od poda. Alarmnu trubu montirati u prizemlju I na II spratu na zidu na visini 2,3m od  poda,.  El.  instalaciju  ručnih  javljača  požara  izvesti  provodnicima  tipa  JH(St)H  1x2x0,8  kroz  halogen free gibljivo PVC crevo fi 11mm,  alarmne trube provodnikom  tipa NHXHX FE 180/E30  2x1,5mm2 položenim u zidu ispod maltera.  

Na zidu pored ulaznih vrata u prizemlju ugradiće se jednozonska protivpožarna centrala.  Napajanje  energijom  mora  biti  iz  dva  izvora.  Prvi  izvor  je  električna  mreža,  a  drugi‐  zaptivena  (želatinozna) akumulatorska baterija. Pri nestanku energije iz električčne mreže akumulatorska  baterija  automatski  i  bez  prekida  preuzima  napajanje  stabilne  instalacije.  Autonomija  rada  centrale  u  alarmnom  stanju  je  3h.  Otvori  za  prolaz    kablova  se  moraju  obložiti  negorivima  materijalom  iste  otpornosti  prema  požaru  kao  i  sama  konstrukcija  (  PLAMMAL‐om  )  radi  sprečavanja širenja protivpožarne opasnosti. 

 

GROMOBRANSKA INSTALACIJA 

Za  zaštitu  objekta  od  atmosferskog  pražnjenja  predvidjena  je  klasična  gromobranska  instalacija  mrežnog  tipa.  Instalaciju  čine  prihvatni  sistem  od  gromobranskih  hvataljki,  krovni  prihvatni  vodovi,  odvodni  vodovi,  zemni  uvodnici  i  uzemljivač.  Prihvatni  sistem  objekta  sastavljen  je  od  kombinacija:  prirodnih  komponenti  horizontalnih  oluka  i  krovnog  prihvatnog  voda.  Na  krovnoj  ravni  krovni  prihvatni  vod  izraditi  od  trake  P20  FeZn  20x3mm  koja  je  pričvršćena na krovnim potporama za slime i krov. Proračunom je dobijen III nivo zaštite, gde su  odvodi udaljeni max 20 m, veličina okca 10 m. Hvataljka je izvedena po slemenu krova i popreko  na krov kako bi se dobila okca potrebne veličine . Hvataljka je izvedena pocinkonanom trakom  20x3  mm  na  odgovarajuće  držače.  Horizontalne  oluke  na  krovnoj  ravni  povezati  sa  krovnim  prihvatnim  vodovima  trakom  P20  i  ukrsnim  komadom,  a  za  oluk  stezaljkom  za  oluk  P  JUS.N.B4.908. Vrh spustnih vodova povezati stezaljkom za lim krova.  Odvodne vodove izraditi  od trake P20 FeZn 20x3mm i postaviti ih na “T” potpore po zidu objekta. Odvodne vodove spojiti  sa krovnim prihvatnim vodovima ukrsnim komadima, a završiti ih u kutijama za merni spoj.  Merne spojeve uraditi na mestu prikazanim na planu gromobranske instalacije, na visini  od 1,5m od nivoa terena i spojiti ih sa postojećim odvodnim vodovima i zemnim uvodnicima.      Zaključak :  Električne instalacije su projektovane u skladu sa važećim tehničkim propisima i standardima iz  ove oblasti.

 

Referencias

Documento similar

go anestesia y calima el prur ito. en los ca sos obana les, 1Jer o provisori os ~ generalmente en los cas os rebeldes. E:l autor las cree soberanas paJra unuchos prur. Se aconseja c

T ) Or ccmifsion y mandato de los feñores del Confejo de fu A K cezavhe viftocidiícurío que ha hecho Don f rancifco deMiranr da y p3z,Capdlan de fu Mageíbd^en ia Real Capilla de

Este Máster tie ne u na fi nali da d te

presente) de extrema violencia que encuentra su correlato «real» en las múltiples formas que puede adoptar la novela de la violencia: sin embargo es preciso aclarar que

Na Bibliji, koja je poticala sa broda „Baunti” (još uvek se čuva na ostrvu), naučio je nekoliko pokolenja ostrvljana da se mole, čitaju i pišu. „Topaz” se vratio u Ameriku,

En disoluciones alcalinas (Figuras 40-43) el potencial de oxidación se desplazó hacia valores más bajos al aumentar la concentración del luteolin-7-O-glucosido. Esto significa que

A continuación se analizan los distintos tipos de aeroturbinas, centrándose el estudio en las de eje horizontal; se hace una introducción sobre aerodinámica de aeroturbinas que

4 Aunque autores tan interesantes como Clay Johnson (2012) optan por hablar de “dieta informativa”, nos parece que el término “dieta digital” enmarca mejor el