OTPORI U
Otpori
(Sigmund Freud,1895) • Otpor = suprotstavljanje•
=
mehanizmi koji čuvaju osobu od neugodnihosjećaja (strah, krivnja, neugoda i sl.)
• aktivira ih ego kako bi se izbjegla neugoda
• oni štite patologiju tj. štite bolesni dio ličnosti koji
je doveo osobe do prilagodbe na bolesne promjene
• opiru se narušavanju uspostavljene (bolesne)
ravnoteže
• tim obranama se branimo od promjena vlastitog
Otpori
• = sve interaktivne i procesne prepreke koje
onemogućavaju uspješan proces savjetovanja
• Korisnici otpore mogu donijeti u savjetovanje ili ga
u njemu steći
• Mogu postojati u svim fazama procesa
savjetovanja
• Početak: ambivalencija, otpor kod nedobrovoljnih
korisnika
• Savjetovatelj kao izvor otpora: nestrukturirano
vođenje intervjua, podučavanje na emocionalnoj i kognitivnoj razini, umor savjetovatelja,
Otpori
•
Razlozi za pojavu otpora
(Greenson, prema Janković, 1997) • Čuvanje od bola, krivnje i potrebe za kaznom kaonačinom iskupljenja
• Strahovi koji su povezani uz pojavu otpora: • Strah od napuštanja
• Strah od uništenja
• Strah od osjećaja nevoljenosti
• Strah od gubitka samopoštovanja
• Greenson misli da ovi strahovi brane neuroze,
neproduktivno ponašanje. “Zdravi dio ličnosti
uzmiče pred devijantnim i nezdravim, zbog straha pred promjenama (pr. nezdravi partnerski odnosi)
Otpori
• Češće se otkrivaju u psihoterapiji nego u savjetovanju • U savjetovanju osoba osvještava neke svoje emocije,
razmišljanja, fantazije – ponekad vrlo nelagodno i bolno za korisnika
• Osvještavaju se i potrebe za promjenom u okolini i kod
samog sebe – iako su ljudi kod sebe skloni zadržati “status quo”, a ne poticati promjene (“Ja sam takav i gotovo!”)
• Potreba za zadržavanjem ravnoteže (makar i patološke) je
snažna
• Osoba koja se treba prilagoditi na promjenu nerijetko
osjeća strah od promjene
• Kompetencije savjetovatelja uz visoko poštovanje,
Vrste otpora
(Sigmund Freud,1895)Otpor potiskivanja
=
u funkciji očuvanja ravnoteže koja počiva nasukobu, zadržava se nezdravi oblik funkcioniranja i bolesna ravnoteža i potiskuje se sve što potiče
promjenu
Transferni otpor
- javlja se kada osoba osjeća potrebu da za svaku
svoju pozitivnu promjenu od savjetovatelja ili terapeuta dobije pohvalu
Vrste otpora
(Sigmund Freud,1895)Otpor sekundarne dobiti
- osoba je sjedinjena s problemom i teško napušta
regresiju radi uspostavljene ravnoteže
- “adaptacija na problem” donosi lanac veza koji kreće
od osnovnog problema do patnje koju izaziva problem
- Za osobu je važno da se zadovolje određene emocije
na dvije razine:
a) žaljenje, simpatije, empatija (žrtva)
Manifestacije otpora
(Sigmund Freud,1895)Iskazuju se na verbalnoj i neverbalnoj razini.
• ŠUTNJA – namjerno zadržavanje važnih
informacija,
- može nastati kada transferna relacija nije zadovoljavajuća
• HLADAN GOVOR - (suhoparan, monoton,
bez emocija)
- hladnoća se skriva iza stručne terminologije, kolokvijalnog govora
Manifestacije otpora
(Sigmund Freud,1895) • INTENZIVNO UVJERAVANJE- objektivna stvarnost je suprotna od one o kojoj osoba govori, ali to osoba ne priznaje ni sebi ni drugima (“…on je zapravo jako dobar suprug,
brižan, pažljiv, samo je ponekad jako umoran…”) • PREKID KOMUNIKACIJE (acting out)
- snažno se manifestira na verbalnoj i neverbalnoj razini i to onda kada se osoba više ne može
obraniti od pritiska realiteta
- najčešće se javlja kad konfrontiramo korisnika, koji se “spašava” bijegom iz okoline koja ne pruža potrebnu ravnotežu
Manifestacije otpora
(Sigmund Freud,1895) • BOGATA VERBALIZACIJA- navođenje široke priče s puno suvišnih detalja da se sakrije bit problema
- ne vodi uvidu u problem nego se udaljava od rješenja problema i “prijeteće” promjene
• POZICIJA TIJELA
- ukočeno, opušteno, zgrčeno, na rubu stolice
• TOČNOST DOLASKA na dogovorene susrete • ZAKAŠNJAVANJE ili NEDOLAZAK NA
Otpori
Za razumijevanje otpora u savjetovanju važno je:
• Uočiti da je osoba u otporu • Promatrati kako to radi
• Utvrditi što osoba odbija (sadržaj, formu promjene) • Utvrditi zašto osoba koristi otpor
Kako uspješno raditi s otporima?
• AKTIVNO SLUŠATI radi izgradnje povjerenja za
ublažavanje otpora
• Primjerice otpor u obliku agresije možemo ublažiti: 1. Reflektiranjem umjesto da opravdavamo sebe i
da se natječemo s korisnikom u uvjeravanjima
2. Pokazivanjem razumijevanja razloga za otpore i njegov stav (ukoliko ih korisnik verbalizira)
Kako uspješno raditi s otporima?
•
UDRUŽITI SE S KORISNIKOM
•Pokazati da smo na njihovoj strani
Primjer br. 1:
Učenik: “Mislim da je dolazak k Vam gubitak vremena.
Roditelji me stalno gnjave, njima treba pomoć a ne meni.”
Savjetovatelj: “Nisi zadovoljan što si ovdje jer tvoji
roditelji imaju problema..”
Kako uspješno raditi s otporima?
Primjer br. 2.
Učenik u kancelariji školskog socijalnog radnika gleda u pod i uzdiše.
ŠSR: “ Vidim da ti nije ugodno što si ovdje.” Šutnja…
”Možeš li mi ti opisati situaciju koja se dogodila. Stvarno bih voljela čuti tvoje mišljenje.”
Kako uspješno raditi s otporima?
DATI KORISNIKU DOPUŠTENJE ZA RAZGOVOR O STRAHOVIMA ZA USPJEHU SAVJETOVANJA
- neki korisnici ulaze sa skepsom u proces savjetovanja
POZIVATI NA SURADNJU
- zajedničko nalaženja mogućih rješenja, traženja ciljeva
UVAŽITI KORISNIKOV INTERES
- poticati na razmišljanje o učinkovitosti dosadašnjih postupaka (pr. Potaknuti tinejđera kako da izađe na kraj roditeljima, umjesto da ih stalno poziva u sukob. Zar ne bi htio da ste u boljim odnosima? Kako ti dosadašnje ponašanje pomaže da postigneš to što želiš? )
NAGRADITI ŠUTLJIVE KORISNIKE KAD GOVORE
Kako uspješno raditi s otporima?
Preporuka: sažimajte i budite strpljivi
Sažimanje se sastoji od kratkih izjava o duljim
segmentima susreta, komunikacije (korisno kod bogate verbalizacije)
A)Sažimanje koje se sastoji od reflektiranja osjećaja i
nj uzroka
B) Sažimanje radi pojašnjavanja
C) Sažimanje teme razgovora, kada se ponavljaju pojedine, misli, osjećaji, postupci