Parametri DVB-T signala Širina pojasa 8 MHz, 7 MHz, 6 MHz

Modulacija nositelja QPSK, 16-QAM, 64-QAM Hijerarhija QPSK u 16-QAM ili u 64-QAM Broj nositelja

Razmak

6817 (8K-FFT), 1705 (2K-FFT) 1116 Hz (8K), 4464 Hz (2K) Trajanje simbola 896 μs (8K), 224 μs (2K) Zaštitni interval (GI)

Trajanje zaštitnog intervala

1/4, 1/8, 1/16, 1/32 trajanja simbola 224, 112, 56, 28, 14, 7 μs

Konvolucijski kod (R) 1/2, 2/3, 3/4, 5/6, 7/8

Operater može odabrati parametre sustava kao npr. broj OFDM nositelja, trajanje zaštitnog intervala, razinu zaštite od pogrešaka i modulacijski postupak. Zadnja dva parametra omoguüavaju postizanje kompromisa izmeÿu najveüeg broja prenošenih kanala i pouzdanosti prijenosa. Ove kombinacije rezultiraju sa 120 nehijerarhijskih modova, prikladnih za razliþite strukture mreža i razliþite uvjete prijama uz ostvarive brzine prijenosa od 4,98 Mbit/s do 31,67 Mbit/s.

Moguüa su dva pristupa u planiranju DVB-T mreža: uobiþajene MFN (Multi Frequency

Network) - višefrekvencijske mreže s pojedinaþnim odašiljaþima na razliþitim frekvencijama i sa "zabranjenim" kanalima, te SFN (Single Frequency Network) - jednofrekvencijska mreža. Klasiþne mreže koriste individualne frekvencije za svaki odašiljaþ (MFN) kako bi se izbjegle meÿusobne interferencije. Jedan emitirani program na taj naþin zauzima veüi broj radijskih frekvencija.

Velika je prednost DVB-T prijenosa je da omoguüava pokrivanje velikog teritorija korištenjem više odašiljaþa na jednoj frekvenciji, uz uvjet da svi relevantni signali razliþitih odašiljaþa stignu na podruþje prijama unutar trajanja zaštitnog intervala. Ovakve SFN mreže imaju znaþajnu prednost pri planiranju sustava. Efikasnost korištenja frekvencijskog spektra SFN mreže može biti i do 4 puta veüa od MFN mreže. Isto tako je i efikasnost emitirane snage signala povoljnija, jer se pokrivenost signalom poveüava uslijed dolaska istog signala iz razliþitih smjerova. U SFN mreži svi odašiljaþi moraju biti sinkronizirani kako bi njihovi odašiljaþki signali imali identiþne prijenosne frekvencije i modulirane signale. Za vremensku referencu sinkronizacije se koristi univerzalno vrijeme koje emitiraju GPS sateliti.

Dodatna prednost jednofrekvencijskih SFN mreža je iskoristiva na podruþjima na kojima se zbog konfiguracije terena i uvjeta rasprostiranja signala pojavljuju sjene bez

prijama. Na tim se podruþjima mogu koristiti aktivni deflektori, tzv. dopunski odašiljaþi (gap- filler) koji rade na istoj frekvenciji. Takvi ureÿaji postoje i u profesionalnoj izvedbi, koje postavljaju operateri da poboljšaju prijam na odreÿenom podruþju i kao ureÿaji za kuünu uporabu koji se postavljaju u stanu ili kuüi da se popravi mobilni prijam signala.

Profesionalni dopunski odašiljaþi ispitivani su u podruþju Berlina u Njemaþkoj, gdje su pokrivali dijelove grada koji su zasjenjeni brdima oko glavnog odašiljaþa smještenog u središtu Berlina.

Prva ispitivanja s dopunskim odašiljaþima za kuünu uporabu provedena u Londonu pokazala su da se sa izlaznom snagom manjom od 200 μW može postiüi prijam u svim sobama po cijeloj kuüi, þak i u podruþjima vrlo slabog prijama dolaznog signala.

U nepune tri godine VALIDATE projekt je verificirao DVB-T specifikacije i dobiveni rezultati mnogobrojnih ispitivanja mogu se uspješno primijeniti pri planiranju sustava i meÿunarodnoj koordinaciji. Veliki uspjeh VALIDATE projekta za uvoÿenje DVB-T tehnologije bio je postignut zahvaljujuüi izvrsnoj suradnji svih partnera koji su radili na projektu i njihovih rezultata ispitivanja provedenih praktiþki po cijeloj Europi.

9.2. Projekt MOTIVATE

MOTIVATE projekt zapoþeo je u svibnju 1998. godine. Zadatak je bio da se prvenstveno analizira moguüi razvoj novih mobilnih usluga u DVB-T sustavu. U nekim zemljama, kao npr. u Velikoj Britaniji gdje je zemaljski prijam televizijskih signala najzastupljeniji, uvoÿenje DVB-T tehnologije trebalo bi prvenstveno omoguüiti ponudu veüeg broja TV kanala. U drugim državama gdje je vrlo velika zastupljenost domaüinstava orijentiranih na prijam TV signala preko satelita ili s prikljuþkom na sustav kabelske televizije, za veüi uspjeh DVB-T tehnologije morat üe se ponuditi nove usluge koje bi mogle privuüi korisnike i poveüati dohodak radiodifuznim organizacijama i operaterima. Mobilni prijam televizijskih signala, prikljuþak na Internet i multimedijske usluge mogle bi privuüi veüi broj novih korisnika. Mobilni prijam DVB-T signala mogao bi omoguüiti pristup novim uslugama svakomu, bilo gdje i bilo kada, kako za poslovne, tako i za privatne svrhe. Uskopojasni povratni kanal mogao bi se ostvariti preko GSM mreže.

U okviru MOTIVATE projekta predviÿeno je ispitivanje velikog broja novih usluga, ispitivanja emitiranja iz vozila u pokretu, prijam u vozilima u pokretu i sliþno. Treba ispitati utjecaj Dopplerovog efekta, fadinga i prijama u zonama sa zasjenjenjem. Ponašanje sustava u graniþnim situacijama i uz kritiþne veliþine za DVB-T specifikacije trebalo je ispitati i u laboratorijskim uvjetima i na terenu, uz mnogobrojne kompjuterske simulacije i teoretske analize. Razmatrat üe se aspekti pokrivenosti sa signalom uz razliþite konfiguracije mreža (MFN, SFN, gap-fillers) za mobilni prijam, kako bi se dobila optimalna topologija mreže, odabir prave polarizacije antene i izbor najprikladnijih DVB-T modova rada.

Takoÿer se trebaju specificirati minimalni tehniþki zahtjevi za prijamnike koji üe osigurati odgovarajuüu kvalitetu usluge, efikasni algoritmi za sinkronizaciju prijamnika i korekcije pogrešaka uslijed mobilnih uvjeta prijama.

U MOTIVATE projektu osim koordinatora Deutsche Telekom AG i partnera navedenih na poþetku poglavlja, sudjeluje i veüi broj sponzora koji su zainteresirani za projekt. MOTIVATE projekt je otvoren za sve radiodifuzne organizacije i mrežne operatere

zainteresirane za nove usluge DVB-T sustava. Zajedniþki projekt, istraživanja i razvoj nužni su kad se traži zajedniþka europska specifikacija i norma za digitalni prijenos. MOTIVATE projekt bi mogao imati utjecaj na odluke i na nacionalnoj i na europskoj razini.

Rezultati europskih VALIDATE i MOTIVATE projekata bit üe izvrsna polazna osnova za proizvoÿaþe, radiodifuzne organizacije i mrežne operatere koji se ukljuþuju u DVB-T tehnologiju.

U slijedeüem dijelu teksta obradit üe se detaljnije pojedini rezultati istraživanja, testiranja i mjerenja provedenih u okviru spomenutih projekata.

9.3. Rezultati ispitivanja DVB-T parametara

U Velikoj Britaniji je BBC-jeva razvojno istraživaþka skupina izvodila veliki broj laboratorijskih testova i ispitivanja na terenu, kako bi se pripremili za poþetak digitalnog emitiranja. Testovi su potvrdili prikladnost DVB-T specifikacija i utvrdili neke od kljuþnih parametara za planiranje sustava, te neosjetljivost sustava na pojavu odjeka i interferencija u kanalu. Takoÿer su utvrÿeni zaštitni omjeri za izbjegavanje interferencije s analognim PAL odašiljaþima. Testovi na terenu pokazali su da je pokrivenost sa signalom DVB-T odašiljaþa þak i bolja od kompjuterski simulirane pokrivenosti.

DVB-T specifikacije prema kojima su obavljena ispitivanja koriste OFDM (Orthogonal

Frequency Division Multiplex) s 1705 nosilaca (2K) ili 6817 nosilaca (8K).

Ispitivanja smetnji u istom kanalu, kao i u susjednim kanalima izmeÿu analognog PAL i digitalnog DVB-T signala provedena su u laboratorijskim uvjetima. Smetnje u slici procijenjene su metodom subjektivne usporedbe. Referentni uvjeti postavljeni su dodavanjem Gaussovog šuma u PAL signal ekvivalentno stupnju 3,5 prema (Oliphant, A., Taylor, K.J. and Misson N. T., 1989. The visibility of noise in System I PAL colour television. Electronics and Communication Engineering Journal, Vol 1, No. 3. May / June 1989. pp. 139 to 148) i usporeÿivani su sa smetnjom u ispitivanoj slici uz istu subjektivnu degradaciju. Frekvencijski pomak smetajuüeg DVB-T signala mijenjao se od istog kanala (N) do susjednih kanala (N±1). Mjerenja su obavljena samo s DVB-T signalom na nižem kanalu (N-1), jer je to najnepovoljniji sluþaj. Zaštitni omjer izmeÿu PAL signala i DVB-T signala je funkcija potiskivanja izvankanalnih signala kod digitalnog odašiljaþa (IP shoulder), kako je prikazano na Slici 9.1.