B glaz. kratica basso
B kem. kratica za element bor
B log. kratica za predikat (dok A ozna- čava subjekt)
Ba kem. kratica za barij
baba (tur.) otac, piše se iza imena (npr. Ali-baba); tast, punac; očuh; očinstvo, očevina; ženina obitelj
babel (hebr.) nered, zbrka, zabuna; bez- božnost, izopačenost, razvrat
Babilon stari grad u Aziji; Babilonija stara država u Aziji (simbol bogat- stva i okrutnosti); Kaldeja; babilon-
ski toranj prema Bibliji, toranj gra- đen u Babilonu, trebao je doprijeti do neba, ali je to spriječio Bog uči- nivši da graditelji počnu govoriti različitim jezicima; pren. zbrka, ne- red, metež, kaos; babilonsko sužanj-
stvo sedamdeset godina ropstva koje su stari Izraelci u 7. i 6. st. pr. n. e. trpjeli u Babilonu kamo ih je odveo kralj Nebukadnezar
baborak (češ.) omiljeni češki narodni ples, češka brza mazurka
babu (ind.) indijska titula; gospodar, knez
babuvizam socijalno-politička doktrina koju je utemeljio fr. utopist Babeuf (1760—1797): svaki čovjek ima jed- nako pravo zadovoljiti svoje potrebe i uživati sva dobra prirode; društvu je cilj održavanje te jednakosti
baby čit. beibi (engl.) malo dijete, dje- tešce, novorođenče, beba, dojenče; pren. draga djevojka
babyboom čit. beibibum (engl.) velik broj porođaja, nagao porast natali- teta (primjerice u godinama poslije Drugog svjetskog rata)
baby-sitter čit. beibisiter (engl.) dadi- lja, čuvarica djece
bacili (lat. bacillus prutić, štapić) med. bakterije koje imaju oblik štapića, izazivači tifusa, tetanusa, dizenterije, vrenja maslačne kiseline i dr.
bacilofobija (lat. bacillum štapić, grč. fobos strah) med. pretjeran strah od zaraznih klica (bacila), osobina onih koji su u stalnom strahu da će se zaraziti klicama bolesti (pri rukova- nju, dodiru nekog predmeta, vožnji javnim prijevozom i dr.)
background čit. bekgraund (engl. back- ground pozadina, podloga) glaz. an- sambl duhača i udaraljki koji prati svirku solista (u džezu); zvučna kuli- sa, ozvučenje događaja na pozornici (npr. u radio-dramama)
badecimer (njem. baden kupati, Zim- mer soba) kupaonica
badem (sanskr.) bot. drvo i plod iz po- rodice ruža, jezgra je jestiva, upotreb- ljava se i u medicini; med. mandule, tonzile
badinaža (fr. badinage) šala, lakrdija; šaljiv, otmjen, ali prazan razgovor
badižon (fr. badigeon) vrsta fine oboje- ne žbuke, sastavljena od boje, vapna i bizmutova klorida; kit što ga upo- trebljavaju kipari; četka
badminton čit. bedminton (engl.) vr- sta tenisa malom lopticom s krilcima;
baft 151 bajliti
za igru nije potrebno posebno igra- lište, a može se igrati na svakom te- renu; od davnina je poznat u Indiji i Francuskoj
baft (perz. baft) trg. vrsta istočnoin- dijskih, obično bijelih katunskih tkanina
baga (tur.) kornjačin oklop; kvrgasta izraslina na konjskim zglobovima; žulj na nozi; kukac, insekt
bagana (tur. bagana janje) janjeća ko- žica s krznom; baganac
bagasa (fr. bagasse) trop šećerne trs- ke; otpaci koji ostanu pri proizvodnji šećera; trop od grožđa, šljiva, masli- na i dr.
bagat (tal. bagata) v. pagat
bagatela (fr. bagatelle, tal. bagatella) sitnica, malenkost, tričarija; niska cijena; kratko i lagano glazbeno dje- lo
bagatelizirati (fr. bagatelle) ne mariti za nekoga ili nešto, omalovažavati, potcjenjivati, uzimati koga ili što pre- više olako
bagaža (fr. bagage) prtljaga; ološ, svje- tina
bagdalin vrsta šarene pamučne tkani- ne, slične bagdadskim šalovima, po čemu je i nazvana
bager (niz. bagger) jaružalo, samohodna sprava za vađenje pijeska s riječnog dna, za čišćenje riječnog korita i ko- panje prokopa, kanala i si. radi isu- šivanja zemljišta
bagerovati (niz. bagger) jaružati, vaditi pijesak iz rijeke; čistiti riječno kori- to od pijeska, mulja
bagra (rus. bagrjanyj) crvena boja do- bivena od borove kore, grimiz; pero- nospora, plamenjača; vrsta morske ribe; v. bigar
bahija (šp. bahio) zaljev; vrsta fmog du- hana iz brazilske pokrajine Bahija
bahs (tur. bahys) govor, rasprava, pole- mika, diskusija
bahur (hebr. bachur) židovski student koji se bavi proučavanjem Talmuda, poznavatelj židovskih zakona
Bahutu (Hutu) narod iz skupine Ban- tu (žive u Ruandi, Burundiju, Ugan- di, Tanzaniji)
bain-marie čit. ben-mari (fr.) kuh. po- suda vruće vode u koju se stavljaju posude s jelom da bi se održala to- plina
baitilije (grč. baithylia, sem. bethel) mn. nebesko kamenje, meteori koje su stari posvećivali bogovima ili ih samo obožavali (nazvano po kamenu na kojem je Jakov spavao i sanjao anđela — Post 28,19); betilije
bajaco (tal. bajaccio) lakrdijaš, šaljivac, harlekin, klaun u napuljskoj narod- noj komediji, pajac
bajadere (port. bailadeira) mn. javne plesačice i pjevačice u Indiji, ponekad su i javne žene; plesačice na službi u ind. hramovima (ind. dewadasis = sluškinje bogova) koje se odmalena posvećuju službi bogovima i u sva- kom hramu ih ima 8 do 12; vrsta malih rubaca
bajbok (njem. bei Wache pod stražom) zatvor, tamnica, buhara; bajbokana
bajbot (njem. bei kod, Boot čamac) po- moćni čamac, čamac za spašavanje
bajdaki (rus. baidaki) mn. lađe s neo- bično velikim krmama na Dnjepru, Dnjestru i Bugu
bajdara (rus. baidara) mali sibirski ča- mac od riblje kosti ili lakog drveta, presvučen kožama
bajla (tal. balia) dojilja, dadilja, njegova- teljica male djece
bajlbrif (niz. Bylbrief) pisani ugovor o gradnji broda; uvjerenje graditelja broda ili mjerodavnih vlasti da je brod propisno izrađen; priznanica o novcu primljenom za gradnju broda
bajliti (tal. balia) dadiljati, njegovati dijete, pjestovati
bajok 152 bakter
bajok (tal. baiocco) nekadašnji papin- ski bakreni novac (pet talijanskih čentezima)
Bajram (perz. bejram) dva velika musli- manska blagdana u godini; prvi se slavi odmah nakon posnoga mjeseca ramazana; drugi, Kurban-bajram (Blagdan žrtve) zove se zbog toga što se tada kolju ovnovi koje dijele siro- tinji, a slavi se 70 dana nakon prvog Bajrama
bajronizam shvaćanje života i umjet- nosti koje odgovara shvaćanju ve- likog engl. pjesnika G. G. Byrona (1788—1824), osobito njegovom pe- simističkom shvaćanju "svijeta i života"
bajta (tal. baita)Jpotleušica, koliba
bajuneta (fr. baionnette) voj. dug nož s oštricom na obje strane koji se stav- lja na pušku (ime po gradu Bayonne gdje je napravljen 1640. g.)
bajvagn (njem. bei pri, kod, "VVagen ko- la) prikolica (osobito uz motocikl)
baka (lat. bacca) bot. bobica, jagoda
baka (njem. Bake) znak (obično komad drveta, fenjer ili bačva) koji pliva na vodi i označava lađi put po opasnim mjestima; boja
bakalar (tal. baccala) zool. vrsta ribe koštunjače iz porodice tovara, živi u iz sjevernim morima; treska, tovar
bakalaureat (lat. baccalaureatum) do- stojanstvo bakalareusa
bakalaureirati (lat. baccalaureatum) polagati (ili: položiti) bakalaureus
bakalaureus (lat. baccalaureus, bacca laureus lovorova bobica) na njem., fr. i engl. sveučilištima: najniži aka- demski stupanj, ispit koji prethodi licencijatu, magisteriju i doktoratu; ispit zrelosti
bakana (tal. Bacco Bahus, baccana) obična krčma
bakanalije (lat. Bacchanalia) mn. kod starih Rimljana: orgijske i mistične
svečanosti u čast boga Bakha; pren. pijanke, terevenke, burno veselje
bakanalije (lat. Bacchanalia) mn. više- dnevne svetkovine i orgije starih Rimljana u čast Bakha, boga vina; pren. raskalašena, divlja, razvratna pijanka, bučno veselje
bakandža (mađ. bakancs, bokkancs) vrsta teške, najčešće vojničke obuće
bakant (grč. Bakchos, lat. bacchans) Bakhov svećenik kod starih Rimljana
bakanti (grč. Bakchos, lat. bacchans) mn. kod Rimljana: sudionici u Bak- husovim svečanostima; u sr. vijeku: putujući daći (vaganti)
bakara (fr. baccara) francuska kartaš- ka hazardna igra
bakbord (engl. backboard) pom. lijeva strana broda (kad je čovjek okrenut licem pramcu)
bakciferan (lat. bacciformis) u obliku bobice, bobičast, jagodičast
bakenbart (njem. Bačke obraz, Bart brada) brada samo na licu (podbra- dak je izbrijan); zalisci, zulufi
bakfiš (njem. Backfisch pržena riba); pren. mlada djevojka, šiparica
bakhej (grč. Bakcheios) metrička stopa od jednog kratkog i dvaju dugih slo- gova (bakhejski stih upotrebljavanje osobito u himnama bogu Bakhu)
Bakho (lat. Bacchus, grč. Bakchos) mit. bog vina, sin Zeusa i Semele (Grci su ga zvali i Dioniz); pren. vino; vino- pija, pijanac, lola
baklaža (fr. baclage) pom. pristojba koju plaćaju brodovi za pristajanje u luku
bakler (fr. bacleur) zatvarač luke
baklja (njem. Facket, tal. fiaccola) luč, zublja, kolac premazan smolom; bak-
Ijada svečanost s bakljama
bakpulfer (njem. backen peći, Pulver prah) prašak za dizanje tijesta (umje- sto kvasca)
bakter (njem. Wachter) stražar, čuvar (nekada: noćni čuvar po selima)
bakter iemij a 153 baladine
bakteriemija (grč. bakteria palica, hai- ma krv) med. prodiranje bakterija kroz krvne i limfne žile u krvotok
bakterije (grč. bakteria) bot.-med. naj- manja, jednostanična živa bića, go- lim okom nevidljiva, slična štapiću, žive kao nametnici i izazivaju raz- gradnju i često teške bolesti; pripa- daju biljnom carstvu, a ima ih po- kretljivih i nepokretljivih
bakteriocidi (grč. bakteria, lat. caede- re ubiti) biol. klicomori, uništavači zaraznih klica; usp. bakteriocidnost
bakteriocidnost (grč. bakteria, lat. ca- edere) biol. osobina nekih živih bića, tvari i sokova u tijelu da uništavaju zarazne klice; pr. bakteriocidi
bakteriofagi (grč. bakteria, fagos) mn. biol. klicožderi, veoma sitna, mikro- skopski nevidljiva bića koja žive u tijelu i uništavaju zarazne klice
bakterioliza (grč. bakteria, lysis rasta- panje) kem. rastapanje bakterija imunim serumom
bakteriolizini (grč. bakteria, lysis) mn. kem. sastojci imunog seruma koji imaju moć da rastapanjem ubijaju bakterije
bakteriolog (grč. bakteria, logos) znan- stvenik koji proučava osobine i život bakterija
bakteriologija (grč. bakteria, logia) znanost koja se bavi proučavanjem osobina i života bakterija (osnivači: L. Pasteur i R. Koch)
bakterioterapija (grč. bakteria, thera- peia) liječenje pomoću bakterija
bakterioze (grč. bakterion štapić, dem. od bakteria batina) mn. opći naziv za biljne bolesti koje uzrokuju bakte- rije
bakteriurija (grč. bakteria, uron mo- kraća) med. prisutnost bakterija u mokraći, mokrenje zaraznim klica- ma
bakulacija (lat. baculatio) batinanje, kažnjavanje batinom, štapom
bakulit (grč.) fosilni glavonožac s rav- nom ljušturom, iz doba krede
bakulometrija (lat. baculum štap, grč. metriaballo) mjerenje pomoću štapa, motke
bakulus (lat. baculus) štap, prut, palica, batina
bakvuds (engl. backvvoods) mn. pra- šume, divlji i neobrađeni krajevi na zapadu Sjedinjenih Američkih Drža- va
bakvudsmeni (engl. backwoodsmen) mn. gorštaci, bijelci naseljeni po div- ljim i neobrađenim krajevima Sje- dinjenih Američkih Država; usp. bakvuds
bal (fr. bal, tal. bailo, lat. ballare plesati) zabava s plesom; bal en masque čit. bal an mask (fr.) ples pod maskama; krabuljni ples, ples pod obrazinama;
bal pare (fr.) otmjeni ples, bal u sve- čanom ruhu; bal champetre čit. bal šanpetr (fr.) ples u polju
Bal (hebr. Baal gospodin) mit. kod Fe- ničana, Filistejaca i drugih semitskih naroda bog — pokrovitelj plodonos- nih sila prirode; služenje Balu pro- vodilo se katkada prinošenjem ljud- skih žrtava
bal pare (fr.) svečani, sjajni ples
bala (fr. balle) smotak, svežanj
balada (fr. ballade, tal. ballata pjesma za ples) poet. prvobitno: pjesma koja se uz plesanje pjevala (balar = ple- sati); kasnije se razvila u pjesmu lirsko-epskog sadržaja koja, služeći se i dijaloškim oblikom, priča o ne- kom događaju i istodobno pobuđuje lirsko raspoloženje; pjesnička pripo- vijetka
baladen (fr. baladin) šaljivac, lakrdijaš; glumac; baletni plesač
baladine (grč. balio, lat. ballare) mn. sluškinje u azijskim hramovima, vr- sta hijerodula koje se posjetiteljima hramova nude za novac; usp. baja- dere
balagan
balagan (rus., perz. balahane) daščara, baraka, šator, osobito cirkuski
balalajka (rus.) glaz. ruski narodni in- strument, sličan gitari, tambura tro- kutasta oblika s tri žice
balanca (tal. bilancia) vaga, tezulja
balander (niz. Balander) plitka tegle- nica s jednom katarkom (u Nizozem- skoj)
balanitis (grč. balanos žir) med. upala glavića i unutrašnje pokožice muš- kog spolnog organa
balanoblenoreja (grč. balanos, blenna sluz, rheo curim) zagnojavanje gla- vića
balanofag (grč. balanos, fagos) zool. onaj koji se hrani žirom, žirojed
balanofori (grč.) paraziti tropskih i sub tropskih krajeva; napadaju kori- jenje drveća
balanoidan (grč. balanos, eidos) koji ima oblik žira, žirolik
balanopostitis (grč. balanos, posthion kapica) med. upala glavića i kapice
balans (fr. balance, lat. bilanx) ravno- teža; dvojba, kolebanje, neodlučnost;
154 baletan
na; pren. svaki nepotreban i suvišan teret, stvar za odbacivanje
balata (lat.) 1. tvar vrlo slična kauču- ku i gutaperki, ali elastičnija od njih, upotrebljava se za električne izola- tore, strojne remene, potplate i u zu- barstvu (dobiva se od osušenog mli- ječnog soka drva mimusops balata)
balata (tal. ballata) 2. glaz. pjesma uz ples
balatura (tal. ballatoio) trijem, veža, podstrešje; balkon oko zgrade, ga- lerija
balazor trg. vrsta istočnoindijske pa- mučne tkanine
balbucijes (lat. balbuties) med. muca- nje, zamuckivanje, zaplitanje jezi- kom
balbutirati (lat. balbutire) med. tepati, mucati, zamuckivati, nejasno izgova- rati, zaplitati jezikom
baldahin (tal. Baldacco, baldacchino) pokrivač od skupocjenog materijala nad prijestoljem ili krevetom; "nebo" koje stoji pred oltarom i nosi se na procesijama (naziv po materijalu ko-
Balfourova deklaracija 155 balkon Balfourova (Balfurova) deklaracija
izjava engl. političara Arthura Bal- foura (1848—1930) iz 1917. g. u kojoj su sintetizirani zahtjevi za stvara- nje nacionalnog zavičaja Zidova u Palestini; na temelju te deklaracije stvorena je 1948. izraelska država
balhornizirati (njem. ballhornisieren) htjeti nešto popraviti, pa napraviti gorim nego što je bilo (po tiskaru J. Balhornu, 1581—1599)
balija (tur.) nekad: prostak; kasnije: svojeglav čovjek, nasrtljivac, lijenči- na, neradnik, rasipnik, protuha, neo- tesanac itd., bez obzira radi li se o muslimanima ili o pripadnicima dru- gih vjera; ponašati se kao balija po- našati se prostački, obijesno, samo- voljno
Balila (tal.) fašistička omladinska or- ganizacija za dječake od 8 do 14 go- dina, nazvana po dječaku Balili koji je 1746. u Genovi prvi poveo odluč-
nu borbu talijanskog naroda protiv Austrijanaca
balina (fr. balle, baline) vuneni mate-
vanjem gibanja zrna od trenutka kad ono, pod tlakom barutnih plinova, napusti svoje ležište i krene kroz ci- jev pa sve do pogotka u cilj
balistogram (grč. balio bacam, gramma slovo) u sudskoj medicini: snimka na- pravljena pomoću balistoskopa, služi kao identifikacija između oružja (puške, revolera) i ispaljenog zrna
balistoskop (grč. balio bacam, skopeo gledam) u sudskoj medicini: naprava pomoću koje se utvrđuje iz kojeg je vatrenog oružja ispaljen metak (u slučajevima gdje je u pitanju više oružja istog modela i istog kalibra)
balizam (grč. ballyzo, ballismos "ple- sanje") bolesna, histerična želja za plesanjem kod pojedinaca ili masa (u revolucionarnim vremenima); med. trzanje, drhtanje, grčenje, baca- kanje
balkanistika v. balkanologija
balkanizam 1. izraz koji označava na-