AF-Instalacije zgrada-v04.pdf

(1)

Marina MALINOVEC PUČEK

INSTALACIJE ZGRADA

(2)

1. INSTALACIJA VODOVODA (sanitarna voda + požarna voda)

2. INSTALACIJA KANALIZACIJE (sanitarna voda + oborinska voda)

3. TERMOTEHNIČKE INSTALACIJE

(klimatizacija, grijanje, hlađenje) 4.

ELEKTRIČNE INSTALACIJE

SALON NAMJEŠTAJA

(3)

DIMENZIONIRANJE PRIKLJUČNIH VODOVA

VODOVODA I KANALIZACIJE

(4)

1A) DIMENZIONIRANJE SANITARNOG VODA

1. INSTALACIJA VODOVODA

1 JO = 0.25 l/s

Određivanje količine vode / dimenzije voda

→ prema broju jedinica opterećenja JO (Njemačka DIN 1988-W308)

1 JO = 0.47 l/s

(SAD)

1 JO = 0.20 l/s

(Rusija)

Veza između protočne količine vode [l/s] i JO :

_q

=

_0.25

_JO

[l/s = dm3_/s]

2

4 d

q v

= ⋅

π

_d

4 q

v

π

⋅

=

⋅

promjer voda

(5)

Tablica 1. Preporučene brzine vode u vodovodnim cijevima za razne vrste vodova

VRSTA VODA

Brzina vode

v

, [m/s]

Kućni priključci

1.0 -

2.5

2.5 Razvodni vodovi

Razvodni vodovi

1.0 -

2.0

2.0 Vertikale

Vertikale

1.0

1.0 -

-

2.0

2.0 Grane i ogranci

Grane i ogranci

1.0 -

2.5

2.5 Vertikale i grane u bolnicama, hotelima

Vertikale i grane u bolnicama, hotelima

0.5 -

0.7

0.7 Topla voda

(6)

Primjer 1: Dimenzioniranje priključnog voda vodovoda obiteljske kuće

SANITARNI

PREDMET

Broj san.

predmeta

JO

∑

_∑

JO

Kada

1

2

2 Tuš kada

Tuš kada

1

1 Umivaonik

Umivaonik

2

1

2

2 WC

WC

2

0.25

0.5

0.5 Sudoper

Sudoper

2

1

2

2 Perilica za su

Perilica za su

đ

e

2

1

2

2 Perilica za rublje

Perilica za rublje

2

1

2

2 HV ∑JO

_HV

= 11.5

TV ∑JO

_TV

= 7

(7)

3 3

0.25 0.25 11

0.85 0.85 10

uk HV

l

m

q

JO

s

−

=

∑

=

≅

=

⋅

3

4 4 0.85 10

0.0232

23.2

2

uk

q

d

m

mm

v

π

−

⋅

=

⋅

Potrebni promjer priključnog voda vodovoda:

Odabrani promjer priključnog voda vodovoda:

DN25 (∅30x2.6, d

_u

=24.8 mm)

Vanjski promjer cijevi: d

_v

=30 mm

Unutarnji promjer cijevi: d_u=24.8 mm Debljina stijenke cijevi: s =2.6 mm I način : RAČUNANJE

(8)

II način : Pomoću Tablice 17.7 − brže i jednostavnije

0.25 q

=

JO

∑JO

_HV

= 11.5

Odabrana cijev:

DN25

Brzina strujanja vode u cijevi: v = 1.45 m/s

h_t – pada tlaka [dbar/m], v − brzina strujanja vode u cijevi [m/s]

(9)

1B) DIMENZIONIRANJE POŽARNOG VODA

HIDRANTSKA MREŽA

→ vanjska hidrantska mreža

(nije potrebna za salon namještaja − postoje ulični hidranti) → unutarnja hidrantska mreža (OBAVEZNO)

Dimenzija unutarnje hidrantske mreže = f (visina zgrade)

Visina objekta Visina objekta [m] [m] Najmanji protok Najmanji protok [l/s] [l/s] JO JO DNDN vv [m/s] [m/s] h h_t_t [ [dbardbar/m]/m]

“Pravilnik o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara“

do 22 5 400 DN65 1.3 0.080 23 do 40 23 do 40 7.57.5 900900 DN80DN80 1.51.5 0.0700.070 41 do 75 41 do 75 1010 16001600 DN100DN100 1.11.1 0.0310.031 više od 75 više od 75 12.512.5 25002500 DN100DN100 1.41.4 0.0490.049

Za objekte visine do 22 m – istovremeni rad 2 hidranta po 2.5 l/s → ukupno 5 l/s Odabrani promjer požarnog voda:

_DN65

_{v = 1.3 m/s}

(10)

DIMENZIONIRANJE PRIKLJUČNOG VODA KANALIZACIJE

2. INSTALACIJA KANALIZACIJE

Kanalizacija van zgrade ⇒ DN ne smije biti manji od DN150 Sustavi kanalizacije:

1. mješoviti kanalizacijski sustav 2. razdjelni kanalizacijski sustav

Određivanje ukupne količine otpadne vode: A) SANITARNA (FEKALNA) OTPADNA VODA

0

100

F

N P q

Q

=

⋅ ⋅

N – broj sanitarnih predmeta iste vrste, [-]

P – postotak istovremenog izljeva iz sanitarnih predmeta iste vrste, [%] q_o – količina izljeva iz pojedinih sanitarnih predmeta, [l/s]

(11)

B) OBORINSKA OTPADNA VODA

10000

OB

A I

Q

=

⋅ ⋅

ψ

[l/s]

A – tlocrtna površina krova ili površina prostora s kojeg se vrši odvodnja, [m2_]

I – intezitet oborina, [l/(s ha)]→Zagreb I = 143 l/(s ha) (1 ha = 10000 m2₎

ψ – koeficijent otjecanja, [-]

ψ = 1.0 ⇒ kosi krov ψ = 0.8-0.9 ⇒ ravni krov

ψ = 0.6 ⇒ teren oko zgrade

Mješoviti sustav kanalizacije − UKUPNA KOLIČINA OTPADNE VODE:

1

3

uk OB F

Q

=

Q

+ ⋅

Q

_{ako je}

Q

_uk

>

Q

_F uk F

Q

=

Q

_{ako je}

Q

_uk

<

Q

_F TABLICA KÜTER-a DN xxx

(12)

3A) GRIJANJE →

TOPLINSKA STANICA

(“proizvodi TOPLU vodu”)

3B) HLAĐENJE →

RASHLADNI AGREGAT

(“proizvodi HLADNU vodu”)

3C) KLIMATIZACIJA → KLIMA-KOMORA

3. TERMOTEHNIČKE INSTALACIJE

TOPLINSKA STANICA → unutar objekta

→ prostorija 20−25 m2 _{s dvostrukim vanjskim vratima}

→ za zagrijavanje vode u sustavu grijanja (radijatori, konvektori, podno grijanje,

predgrijač/grijač u klima-komori)

(13)

RASHLADNI AGREGAT → izvan objekta (na krovu ili u okolici objekta)

(14)

PLOČASTI IZMJENJIVAČ (voda-voda) IZ TOPLANE U TOPLANU INSTALACIJA GRIJANJA

(15)

Toplinska kompakt stanice

TOPLANA INSTALACIJA GRIJANJA PLOČASTI IZMJENJIVAČ PUMPE

(16)

Shema toplinske

kompakt stanice

(17)

PLOČASTI IZMJENJIVAČ

Shematski prikaz rada pločastog izmjenjivača

(18)

PLOČASTI IZMJENJIVAČ

A ↑↑ velika površina za izmjenu topline

Slika jedne ploče pločastog izmjenjivača

Za istu količinu izmijenjene topline Q

veličina pločastog izmjenjivača je manja u odnosu na konvencionalne Shell&Tube

izmjenjivače !!! Strujanje fluida preko jedne ploče

(19)

(20)

OGRJEVNA TIJELA

−

elementi sustava centralnih grijanja, kojima je zadaća neposredan prijenos topline s grijaćeg tijela na zrak u prostoriji

A) KONVEKTORI (nalazi se uvijek iza MASKE)

B) RADIJATORI (člankasti, pločasti, cijevni-kupaonski)

(21)

A) KONVEKTORI

→ ogrjevna tijela izrađena od ravnih orebrenih cijevi → ugrađuju se uvijek iza maske

→ uz zid ispod prozora, u zidna udubljenja, u podne kanale (podni konvektori), → ispod velikih staklenih površina gdje zagrijavaju infiltrirajući zrak čime

smanjuju toplinske gubitke prostorije i sprječavaju kondenzaciju na staklenim površinama stvaranjem zavjese toplog zraka

(22)

Ugradnja konvektora s maskom i istrujnim otvorima sa strane i odozgo

h₁ − izlaz toplog zraka

h₂ − djelotvorna visina konvektora

h₃ − ulaz zraka u konvektor

(23)

(24)

(25)

Podni konvektori ispod velikih staklenih površina

OSNOVNI DIJELOVI

1. Izmjenjivač (voda - zrak) 2. Rešetka

3. kućište

Duljine kućišta na raspolaganju: → 800-5000 mm

(26)

B) RADIJATORI (člankasti, pločasti, cijevni-kupaonski)

(27)

PLOČASTI RADIJATORI

Pločasti radijatori − presjek kroz pločasti radijator

(28)

(29)

3B) HLAĐENJE → RASHLADNI AGREGAT

Prikaz rashladnog kruga u T-s dijagramu

1−2 KOMPRESOR, 2 −3 KONDENZATOR

3 −4 PRIGUŠNI ORGAN, 4 −1 ISPARIVAČ (HLADNJAK)

Rashladni agregati (rashladnici i hladnjaci vode, eng. chillers) služe kao izvor rashladnog učina pri neizravnom hlađenju, tj. za hlađenje vode, koja se razvodi cjevovodima do izmjenjivača topline u ventilokonvektorima, klima-komorama i sl.

(30)

(31)

U rashladnom krugu prostrujava RADNA TVAR (R134a, R404a, R407c, R410a)

ISPARIVAČ → radna tvar isparava na temperaturi isparavanja, primajući na sebe toplinu vode

KOMPRESOR → usisava isparenu radnu tvar i komprimira je na tlak kondenzacije

KONDENZATOR → pregrijana para iz kompresora se hladi, predajući toplinu okolini Sva para se kondenzira odnosno ukapljuje

(32)

KONDENZATOR

(hlađen zrakom iz okoline)

HERMETIČKI KOMPRESOR

ISPARIVAČ

Isparivač se nalazi unutar hladnjaka i on je taj koji hladi prostor, a time i proizvode u njemu.

Kondenzator se nalazi na poleđini hladnjaka

(33)

RASHLADNI KOMPRESORI

→ HERMETIČKI KOMPRESORI (stapni, rotacijski, vijčani) → POLUHERMETIČKI KOMPRESORI (stapni, vijčani) → OTVORENI KOMPRESORI (stapni, vijčani)

HERMETIČKI KOMPRESORI − kompresor i elektromotor su zatvoreni u

nepropusnu zavarenu posudu od čeličnog lima OTVORENI KOMPRESOR − elektromotor se nalazi izvan kućišta kompresora

(34)

STAPNI POLUHERMETIČKI KOMPRESORI

koljenasto vratilo

stapovi

elektromotor ULAZ radne tvari

IZLAZ radne tvari

(35)

(36)

(37)

3C) KLIMATIZACIJA → KLIMA−KOMORA

KLIMA-KOMORA

→ dio sustava ventilacije i klimatizacije u kojem se priprema zrak

→ sklop uređaja namijenjen za stvaranje i održavanje zadanih parametarom kakvoće zraka u prostorijama

→ upotrebljavamo ih za grijanje, hlađenje, filtraciju, dovlaživanje, odvlaživanje, rekuperaciju, regeneraciju i ventilaciju

Kvalitetna izvedba klima komore sadrži sustav povrata topline. Toplina koju sadržava otpadni zrak pritom služi za predgrijavanje (ili hlađenje) vanjskog svježeg zraka. Za povrat te topline postoje dvije osnovne mogućnosti: pomoću rekuperatora (senzibilna toplina) i pomoću regeneratora (senzibilna i latentna toplina).

(38)

(39)

TOPLINSKA

STANICA RASHLADNIAGREGAT ⊕ GRIJAČ

− HLADNJAK

u prostoriju ZRAK

(40)

VENTILOKONVEKTOR

(eng. fan coil, njem. der Gebläsekonvektor)

→ dio sustava klimatizacije koji omogućava grijanje, hlađenje i filtriranje zraka Ventilokonvektor se sastoji od slijedećih

elemenata ugrađenih u jedno kućište: 1. filtra za zrak

2. ventilatora s reguliranim brojem okretaja elektromotora

3. izmjenjivača topline s mogućnošću spajanja na hladnu i toplu vodu

4. usisne i istrujne rešetke

Primjena ventilokonvektora: u hotelima, apartmanima i uredskim prostorima.

(41)

IZMJENJIVAČ TOPLINE :

→ cijevni s lamelama i unutar njega struji voda kao prijenosnik energije → slučaj GRIJANJA – TOPLINSKA STANICA (osigurava TOPLU vodu)

→ slučaj HLAĐENJA − RASHLADNI AGREGAT (osigurava HLADNU VODU) HLAĐENJE- polazne/povratne temperature vode 10/14.5°C ili 12/16.5°C

GRIJANJE- polazne/povratne temperature vode 45/40°C, 50/40°C ili 55/45°C VENTILATOR:

→ ostvaruje prisilno strujanje zraka iz prostorije preko izmjenjivačkih ploha, čime se zrak hladi ili grije, ovisno o tome struji li kroz izmjenjivač topla ili

(42)

NAPOMENA: ventilokonvektori pružaju mogućnost grijanja i hlađenja, ali ne i komformnu klimatizaciju.

(43)

Sustav cjevovoda kod ventilokonvektora može biti: → DVOCIJEVNI (jedan izmjenjivač, za sezonski rad)

→ ČETVEROCIJEVNI (dva izmjenjivača-za toplu i hladnu vodu, pružaju potpunu ugodnost, skuplji)

(44)

(45)

Ventilokonvektori se mogu postavljati: • na pod (parapetna ili podna izvedba) • na zid

• vješanjem o strop slobodno u prostoru

• unutar spuštenog stropa (stropna, podstropna ili kazetna izvedba)

(46)